Tko upravlja Stocem? Pitanje je na koje nitko ne može dati odgovor, osim možda da bi se ukupno stanje moglo ocijeniti vješto smišljenom anarhijom. Grad na Bregavi klasičan je primjer privatizacijske zloporabe državnih institucija, svojekakvih veza, nepotizma, provođenja strateških nacionalnih projekata. Kada smo dobili na uvid presliku katastarskoga plana s određenim zonama zaštite povijesnog nasljeđa, onda je se činilo da je Stolac povijesno složeniji i bogatiji i od samoga Dubrovnika.
Vitalni dio općine
Naime, osamdeset posto užeg dijela općine nalazi se pod zaštitom Povjerenstva za zaštitu spomenika, odnosno vlasti entiteta. Tamošnji načelnik općine Stjepan Bošković priznaje kako on praktično i nije načelnik značajnoga dijela općine jer za upravljanje zaštićenim dijelom apsolutno nema nikakva utjecaja. Istodobno upozorava kako se zloporabama Zakona o prostornome planiranju, a na štetu drugoga Zakona o građenju dopušta upravljanje, obnova, određivanje namjene objekata nevladinim organizacijama, a da istodobno općinske vlasti na to nemaju nikakvog utjecaja. Zanimljiva je matrica na osnovi koje bošnjačke vlasti s razine Federacije BiH praktično upravljaju Stocem i na taj način financiraju jednonacionalna udruženja. Procedura je sljedeća i u najvećem dijelu su stvorene zakonske
pretpostavke, a sada je na snazi postupak realizacije. Naime, najprije je Povjerenstvo za zaštitu nacionalnih spomenika poklopilo najveći i najvitaliniji dio općine Stolac. Znakovito je kako je članica ovoga povjerenstva Amra Hadžimuhamedović, inače rođena Stočanka i sestra utjecajnog bošnjačkog političara Rusmira Mahmutčehajića.
Otimačina i nadležnosti
Time je automatski ovaj dio istrgnut iz cijele općine Stolac i našao se u najvećem dijelu u ovlastima Povjerenstva, ali i federalnih institucija. Nakon toga je Federalno ministarstvo prostornoga uređenja promijenilo odredbe Zakona o prostornome planiranju i dopustilo da se primjerice obnavljaju objekti, kao što se to sada događa sa Sahat kulom u središtu grada bez da investitor ima dokaz o pravu gradnje što je inače nadležnost Općine. To se radi na taj način što se preko Ministarstva kulture usmjerava novac za obnovu povijesnih objekata i financiraju isključivo bošnjačka udruženja zanimljivih naziva kao što je Forum mladih i Udruženje za obnovu građanskog povjerenja Stolac kojima su se pridodali kadrovi iz bivšeg pokreta Dosta. Na taj način se financiraju bošnjačka udruženja u Stocu koja izgrađuju povijesne objekte, a Općina nema nikakva nadzora nad time niti je se traži da dadne suglasnost oko projekata što je obveza u svim općinama. Na sličan su način omogućene i makinacije oko izgradnje džamije Ćurčinice u Livnu pa se prijeratni projekt pretvorio u posve novi objekt
