Hrvatska je već jednom nogom u Europskoj uniji, Srbija je dobila status kandidata, a BiH takav status očekuje sredinom godine. Ući ili ne ući u EU više nije dvojba, ulazak je jedina alternativa, slažu se i gospodarstvenici i političari, a sve više se mire i euroskeptici. Zapravo, pitanje koje se postavlja trenutačno u BiH je: Ima li EU alternativu? Zašto zemlje kao što su Norveška, Island i Švicarska nisu pristupile EU, te zašto BiH ne može slijediti njihov primjer, pitaju skeptici? Sve tri zemlje su na iznimno viskom stupnju razvoja, i s visokim bruto društvenim proizvodom te s iznimno uređenim državnim institucijama. Već imaju uređen politički sustav i poštuju europske standarde u raznim oblastima ili ih uveliko nadilaze. Sve tri države su članice Europske ekonomske zajednice koja je jedna od stupova EU, te tako imaju ugovorne odnose i sudjeluju u formiranju ekonomskih politika EU. BiH teži postati uređena država.
Hrvati žele BiH u Uniji
Nedavno istraživanje javnog mnijenja naziva “Hrvatska i EU”, na uzroku od 1019 osoba je pokazalo da se više od polovine ispitanika (51 posto) zalaže za članstvo BiH u EU, dok su sve druge zemlje kandidati ili potencijalni kandidati dobili potporu nižu od 50 posto. Zahtjevi koje EU postavlja kao uvjet za članstvo se jednako odnose na sve države koje žele postati članice. Ti zahtjevi su izgradnja institucija i uspostavljanje praksi koje su zasnovane na principima vladavine prava, poštovanja ljudskih prava, demokracije i tržišnog gospodarstva. Strahovi koje mnogi izražavaju da se učlanjenjem gubi nacionalni identitet, kultura i jezik su neopravdani. Unija je već multinacionalna i multikulturalna zajednica, a kada BiH postane članica jezici kojima se govori u BiH postat će službeni jezici. No, prije ulaska u EU, BiH mora riješiti unutarnje probleme i ispuniti sve zadaće, što je velika zadaća i iz toga proiizlazi bojazan.
Uvoz bez carina
EU pruža i povlašten pristup najvećem tržištu na svijetu, ne plaćaju se carine na najveći broj roba, ali tu su i milijarde bespovratnih sredstava od predpristupnih fondova koji su predviđeni za približavanje standardima EU. Integracijom u EU ta sredstva rastu sve više kako se zemlja približava članstvu. Osim sigurnog plasmana poljoprivrednih proizvoda, mora se znati da EU znači slobodno kretanje robe, ljudi i kapitala. EU brine o svojim poljoprivrednicima i plaća im pomoć. Svaki poljoprivrednik zna s kolikom pomoći godišnje može računati. EU ne zabranjuju proizvodnju alkohola za osobne potrebe, pa će i proizvođači rakije i dalje moći proizvoditi, ali pod kontrolom. Zajednički problem zemalja Balkana je velika stopa nezaposlenosti mladih. Od ukupnog broja nezaposlenih preko polovine čine mladi, što je tri puta više u odnosu na nezaposlenost mladih u EU. Prema tomu BiH od EU nema alternative.
