Aktualni zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta BiH, dr. Dragan Čović s kojim smo razgovarali u Mostaru bez zadrške je govorio je o problemima s kojima se nose Hrvati u BiH, ali i o krivcima za ovakvo stanje te o tome kako Hrvatska može pomoći i kako pomaže.

– U BiH tražimo jednakopravnost – rekao je na početku razgovora.

Na čelu ste Hrvatskog narodnog sabora. Što ta institucija uopće znači za Hrvate u BiH i koliko može pomoći da se poboljša nacionalna pozicija?

Mislim da je odluka o sazivanju HNS-a bila povijesna odluka za hrvatski narod i politiku Hrvata u BiH. Istini za volju, ona samo pokazuje koliko je težak ustavnopravni položaj Hrvata u BiH i koliko je izražena nejednakopravnost s druga dva naroda. To je bio možda i zadnji pokušaj zaštite i konstitutivnosti i suverenosti Hrvata u BiH. Nakon uspostave vlasti u FBiH nakon prošlih općih izbora u BiH poslali smo jasnu poruku, ma koliko ona izgledala blijedo za neka naša domaća promišljanja na političkoj sceni u BiH. Govorimo jezikom koji je prihvatljiv, bez lupanja i galame, ali vrlo jasno kažemo da smo neravnopravni i moramo to ustavno urediti. Uvjeren sam da ćemo kroz HNS ići sve dok do kraja na riješimo i institucionalno i teritorijalno jednakopravnost Hrvata s druga dva naroda. Vjerujem da je to bio dovoljno snažan signal i svima. Političkim strankama i kod Bošnjaka i Srba, ali i Hrvata da se neće isplatiti švercati i trgovati hrvatskim interesima kroz male strančice koje dobiju jedan ili dva posto glasova, ali i međunarodnim institucijama da nema stabilnosti u BiH dok se ne riješi hrvatsko pitanje.

Koliko međunarodna zajednica može pomoći, imajući na umu da je i sadašnji položaj bosanskohercegovačkih Hrvata pa i sam ustroj BiH zapravo rezultat međunarodne politike?

Međunarodna zajednica traži put najmanjeg otpora kad vodi politiku u BiH, a to bi u osnovi značilo riješite se Hrvata, dovedite ih u poziciju nacionalne manjine, marginalizirajte njihov utjecaj i u osnovi ste riješili pitanje BiH. To je pogrešna teza. Drugim riječima, imate dva daytonska entiteta i dovoljno je zadovoljiti interese Srba u RS i Bošnjaka u FBiH i riješili ste pitanje stabilnosti BiH. Odluke koje su se donosile zadnjih 10-15 godina dominantno su išle na štetu hrvatskog naroda. Od toga nitko nije imao koristi, jer danas u BiH imamo svuda destabilizirajuće odnose. Uvjeren sam da se promjenom međunarodne politike može znatno poboljšati pozicija hrvatskog naroda. Siguran sam da međunarodna zajednica mora napraviti zaokret ako želi stabilizirati odnose u BiH.

Često se sastajete s političarima iz Hrvatske, i to iz obje opcije – lijeve i desne. Kakvi su vaši odnosi s državnim vrhom i strankama u RH?

Ti odnosi su vrlo dobri. Često razgovaram i s predsjednikom Josipovićem i s premijerom Milanovićem, kao i s predsjednikom HDZ-a Hrvatske Tomislavom Karamarkom. Želim ih do kraja informirati o onome što radimo vezano za Bruxelles i koristiti poziciju Hrvatske na način da imamo članicu EU koja nam može pomoći, a s druge strane da i mi slijedimo standarde koji danas vrijede u toj komunikaciji i da ne otežavamo nikome tu komunikaciju. U zadnjih 10 godina nismo imali takve odnose, da predsjednik HNS-a može kao s prijateljem sjesti s predsjednikom države, vlade i predsjednikom najjače oporbene stranke. To moramo mnogo kvalitetnije iskoristiti u budućnosti.

Često se čuje kako je ulazak RH u EU svojevrsni prozor u svijet i za Hrvate u BiH. Hoće li se njihov glas sad glasnije čuti?

Već se to primijeti. Obavio sam sedam-osam razgovora pojedinačno s predstavnicima hrvatskih stranaka u EU parlamentu. To je velika stvar, jer većina njih je simbolično upoznata sa stvarnom problematikom u BiH. Uopćeno nešto znaju, ali kada uđete u detalje, malo je njih koji znaju što je duh i kako funkcionira BiH. Od svih njih se traži samo da BiH doživljavaju kao strateškog partnera, a da se, kada je riječ o Hrvatima, zalažu za njihovu jednakopravnost u BiH i za zastupljenost legitimnih predstavnika bh. Hrvata u vlasti. Za nas je to dovoljno. Imam osjećaj da pozicija i oporba u Hrvatskoj i svi državni čelnici na sličan način danas promišljaju o BiH i poziciji Hrvata u BiH.

Je li to dokaz da Hrvatska danas ima jasniju strategiju prema BiH? Dugo godina se sve svodilo na pokušaje bh. Hrvata da dopru do ključnih političkih aktera u Zagrebu?

Da se ne zanosimo, još uvijek nema strategije Hrvatske prema BiH. Dostigli smo jednu razinu da tu više nema špekulacija tko je lijevi, a tko desni i tko koga podržava. Nama, ipak, treba jasna strategija Hrvatske prema BiH koja će u sebi imati i ovaj odnos prema Hrvatima u BiH. S jedne strane, bh. Hrvati su ustavna kategorija u Hrvatskoj, a s druge strane, Hrvatska je supotpisnik Daytonskog sporazuma. To su vrlo jasne obveze i mislim da su već idući izbori prilika da sve stranke koje se natječu u Hrvatskoj iziđu s jasnom strategijom prema bh. Hrvatima. I jedan od zaključaka HNS-a u idućih mjesec-dva ići će upravo u tom smjeru da predstavnici HNS-a sjednu zajedno s predstavnicima vlasti u Hrvatskoj i da im kažemo kako mi vidimo tu potrebu da se napravi jedan strateški dokument.

Ne bi li takav strateški dokument u dijelu bh-politike mogao biti dočekan kao miješanje Hrvatske u unutarnje stvari BiH?

U posljednjih pet do deset godina razumio sam tu zadršku koja je postojala kod Hrvatske, ali Hrvatska je sad završila svoj europski i NATO put. Hrvatska se mora sada brinuti o svojim obvezama u EU, ali i pokazati stratešku političku odgovornost prema BiH, a posebno prema Hrvatima. Te podvale kako je riječ o miješanju u unutarnje stvari BiH moraju biti stvar prošlosti i Zagreb kroz tu strategiju treba poslati jasnu poruku o svom odnosu prema državi BiH i bh-Hrvatima.

Nedavno je najavljena i zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade RH. Vidite li u tome začetak neke jače suradnje?

Što se tiče Vlade RH, stekao sam dojam da ona želi u mjeri u kojoj to objektivno može, komunicirati s Vijećem ministara BiH. Ohrabren sam i najavljenim skorim posjetom BiH premijera Milanovića, kao i posjetima predsjednika Josipovića, jer oni do sada nisu bili praksa. Sada pridonose stvaranju bolje klime, ali i spoznaji što je to BiH i kako ona funkcionira. To je za nas vrlo važno.

Vijest o ukidanju većeg broja braniteljskih mirovina bivšim pripadnicima HVO-a uzdrmala je Hrvate u BiH?

To su osjetljive teme. Ako je netko branio i štitio Hrvatsku, onda su to Hrvati iz BiH, bez obzira kako će to danas netko doživjeti, jer i danas bh-Hrvati žive Hrvatsku, bilo da je riječ o sportu, politici ili sigurnosti. Ponosni smo što smo i državljani dviju država. Dijeliti to biće preopasno je za onoga tko to čini i ja sam uvjeren da Vlada RH nikada neće na takav način razmišljati, iako je bilo nekih raščišćavanja na pravnoj osnovi.

Pelješki most ili neumski koridor, što je po vama bolja opcija za obje zemlje?

BiH kao suverena država ima pravo razmišljati o svemu, ali to mora raditi BiH, a ne neka osoba, bez obzira tko to bio. Ministar prometa i komunikacija BiH Damir Hadžić (SDP), kada izlazi s prijedlozima, mora znati da je ovo BiH i da se stavovi moraju usuglasiti. To pitanje je prije svega stvar Hrvatske, jer je u pitanju njezin teritorij i spajanje. Naravno, BiH mora štiti svoje interese kada je u pitanju neumsko zaleđe. O tome trebamo i moramo razgovarati, ali Hrvatska treba odlučiti kako će povezati svoj teritorij. Bio bih sretan da se Hrvatska s BiH, a ne jednim ministrom, dogovori o Jadransko-jonskom koridoru, ali što se tiče povezivanja juga Hrvatske s ostatkom zemlje, to je nešto o čemu će odlučivati Hrvatska.

U BiH za koji dan počinje prvi popis stanovništva nakon rata. Izjavili ste da je on prevažan za bh. Hrvate. Zašto?

U ostatku svijeta je to gotovo isključivo stvar statistike, ali u BiH je to čisto političko pitanje. Vjerujem da postoje različite taktike i različiti pristupi popisu stanovništva od strane triju naroda u BiH. Za Hrvate je prevažno i mislim da ono što smo radili i s vlastima Hrvatske i HDZ-om RH, stvorili ambijent da svi Hrvati koji imaju imovinu u BiH dobiju priliku popisati se sukladno zakonu, a da nemaju nikakvog straha za to što imaju neko stečeno pravo u Hrvatskoj.

Ova kovanica prodaje se i za 35.000 eura. Imate li ju?