Jeannette Winter je regionalna menadžerica za središnju i istočnu Europu CEE u grupaciji ALBA. Odgovorna je za poslovanje 26 poduzeća s 1400 zaposlenika i godišnjim prometom od 400 milijuna maraka. S Winter smo razgovarali za vrijeme njezinog posjeta Mostaru i BiH.
Tko je ALBA Group?
ALBA Group je obiteljsko poduzeće braće Schweitzer iz Berlina, a početke je napravio njihov otac 1964. koji je prvi počeo s četiri zaposlenika i jednim polovnim kamionom u Njemačkoj te odvojenim prikupljanjem otpada. Osobno sam u ALBA-i skoro 20 godina te sam imala priliku biti dio stvaranja grupacije. Danas imamo koncern s 200 poduzeća i oko 10.000 zaposlenih. Trenutno smo među sedam vodećih svjetskih poduzeća u komunalnim i reciklažnim djelatnostima.
Zašto ALBA Group ima pojačan interes za zemlje središnje i jugoistočne Europe?
U sklopu proširenja zemalja Europske unije ALBA je prisutna u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, a pratimo zbivanja kod budućih članica te se aktivno uključujemo u procese. U zemljama Slovenija, Hrvatska, BiH imamo tri poduzeća u upravljanju otpadom te dva operativna poduzeća. Cilj za iduću godinu je otvaranje još najmanje tri operativna poduzeća. Naravno, veliki broj ljudi iz ove regije radi u zapadnoj Europi te su naviknuti na EU standarde u domeni komunalne oblasti, a prilagodba na kvalitetniju uslugu i veći stupanj zaštite okoliša u regiji bi se provela vrlo brzo.
Kakvi su vaši planovi u BiH?
ALBA u BiH želi ići više koraka unaprijed te aktivno sudjelovati u stvaranju komunalnog koncepta. Trenutno imamo dva poduzeća s 180 zaposlenih djelatnika. Iskustvo od 50 godina te više od 200 poduzeća diljem Europe u ALBA-i sadrži ogromno znanje koje želimo prilagoditi i prenijeti u BiH. Općinama nudimo suradnju u PPP projektima, osnivanjem zajedničkih poduzeća, uvodimo odvojeno prikupljanje otpada, ponudili smo u hercegovačkoj regiji izgradnju sortirnice za ambalažni otpad. Prošle godine je osnovano poduzeće INTERSEROH koje će agirati kao jedan od operatera u FBiH za ambalažni otpad. Aktivno radimo na stvaranju sustava za zbrinjavanje animalnog, medicinskog, elektroničkog, tehnoloških te opasnih i posebnih vrsta otpada.
Što radi ALBA u Hercegovini?
U regiji Hercegovina na godišnjoj razini sakupljamo oko 4000 tona svih vrsta papira, kartona te folija i zbrinemo oko 10.000 tona komunalnog otpada. Aktivno surađujemo s gospodarstvenicima koji eksportiraju proizvode prema EU. Trenutno smo aktivni u svim općinama u Hercegovini, a najaktivniji u Ljubuškom.
Koji se napredak dogodio u protekle dvije i pol godine u Ljubuškom?
Aktivno pratim pomake u Ljubuškom gdje je ALBA postavila kompletnu infrastrukturu s vozilima i oko 4000 novih kanti i kontejnera. Pokrivenost općine je skoro 100%. Komitenti u privatnom sektoru su dobili kante, a većini gospodarstvenika se odvozi otpad po zapremini. Na javnim mjestima su postavljeni igloi za papir, a gospodarstvenici imaju posude za ambalažni otpad. Preuzeti su stari radnici, a broj novozaposlenih je do sada utrostručen. Otpad se odlaže isključivo na sanitarnoj deponiju, a općina štedi značajan iznos novca u proračunu kod stavke zbrinjavanja otpada. Sve ovo predstavlja više iskoraka k prilagodbi EU normativima koje smo ostvarili u tako kratkom vremenu.
Na jednoj od sjednica OV-a zatraženo je da ALBA dodatno investira u reciklažno dvorište te pretovarnu stanicu?
Drago nam je da OV Ljubuški u ALBA-i vidi kvalitetnog partnera. Na drugoj strani općina Ljubuški gleda više koraka unaprijed. Počevši od ideje da se ispiše javni poziv za strateškog partnera, način na koji se uveo red u zbrinjavanju otpada preko ALBA-e te hrabrost da uđe u ovakav projekt svrstava općinu među inovativne u BiH. Prijedlog za dodatnim investicijama ćemo podržati, ali to zahtjeva produženje ugovora zbog visine ulaganja. Očekujemo da će se ovi prijedlozi do kraja godine realizirati.
Koji su daljnji planovi u Ljubuškom?
Želimo pokrenuti uvođenje reciklažne kante u privatnom sektoru da bi se smanjila količina otpada koji se deponira, uvođenje zbrinjavanja ostalih vrsta otpada te sprovesti već spomenute prijedloge općine. Očekujemo da se provedu regulative o odluci o komunalnom redu od općine. Sve to će donijeti za sobom i otvaranje novih radnih mjesta.
Planirate li proširenje u Hercegovini?
Za akviziciju i širenje ALBA-e potrebne su tri osnove; stabilna gospodarska situacija, stabilna politička situacija na lokalnoj razini te provodljiva zakonska regulativa, a u Hercegovini to sve imamo. Prije pet godina smo imali posjet od četiri hercegovačka načelnika u Berlinu. Ideja od tada je da ALBA postane lider u zbrinjavanju otpada u regiji. U Grudama u pilot-projektu već sada zbrinjavamo više od 60% komunalnog otpada. U općini Široki Brijeg, osim zbrinjavanja otpada, rado bismo vidjeli zbližavanje dva prvaka košarke; ALBA Berlin gdje smo glavni sponzor, po kome klub nosi ime, te KK Široki Brijeg, dvije momčadi koje bi nam ponudile mnogo u sportu. Općina Čitluk je za nas interesantna. Osim Lurda i Fatime, Međugorje je jedna oaza vjere i mira i pronalazak. U prošloj godini imali smo godišnju konferenciju direktora ALBA-e CEE u Međugorju koju sam osobno predvodila. Svi direktori su išli na mjesto ukazanja, a to je na sve ostavilo dubok trag. Pogledom stručnjaka Čitluk/Međugorje mora učiniti značajan iskorak u zbrinjavanju otpada jer milijun stranih turista traži visoke ekološke standarde. Dogovoreno je da se k općini Čitluk ide s ponudom za suradnju, a to će se ovih dana i realizirati. U još nekoliko općina smo ponudili konkretne projekte.
A što je s Mostarom?
Grad Mostar je sigurno jedan od ljepših gradova u regiji, raznolik, zanimljiv, s puno studenata te nudi visoku kvalitetu življenja. Osobno sam očarana prekrasnom Hercegovinom i Mostarom. Bila sam posljednje četiri godine desetak puta u Mostaru, ali na žalost nisam vidjela pomak. Direktor Vlado Jerkić je ponudio gradskim vlastima projekt za javno privatno partnerstvo, sa socijalnom komponentom, investicijama u milijunskim iznosima, uvođenjem EU standarda. Svjesni smo specifičnosti Mostara te da postoje opstrukcije raznih strana zbog ponude ALBA-e, ali po uspostavljanu stabilne gradske vlasti pretpostavljamo da će grad Mostar napraviti iskorak prema njemačkim investitorima. ALBA može sigurno u kratkom roku ujediniti i podići standard komunalne djelatnosti Mostara na vrlo visoku razinu.
Koliko ste zadovoljni kadrom koji vodi ALBA-u u BiH?
Idealan upravitelj kod ALBA-e je s velikim multidisciplinarnim (ekonomskim, tehničkim i logističkim) znanjem i socijalnom odgovornošću. Osim toga, treba biti vrlo inovativan te okrenut budućim projektima, politički akceptiran u regiji djelovanja, te posjedovati mješavinu njemačkog i domicilnog mentaliteta. Vrlo mi je bitno da imamo povjerenje prema menadžeru te da je spreman regionalno raditi. Ovakav kadar poput direktora Jerkića je teško naći pa veliku važnost polažemo u izgradnji i obuci naših ljudi. Investiramo u školovanje zaposlenika, počevši od vozača do stipendiranja fakulteta vodećeg kadra u poduzećima. Takva sinergija i ulaganje u ljude se objema stranama višestruko isplati, a posebno zbog predstojećeg ulaska ALBA-e u tržišta Hrvatske, Srbije i Slovenije.
