Ako sami ne budemo kreirali imidž, to će učiniti netko drugi. A to nećemo dopustiti, poručila je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na još jednoj konferenciji Večernjeg lista "Hrvatska kakvu trebamo", koja je danas održana na temu novog imidža Hrvatske.
Na konferenciji su izlaganja održali profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Božo Skoko i voditeljica predsjedničine radne skupine za razvoj identiteta i brenda Hrvatske Dubravka Sinčić Ćorić, nakon čega je održana i panel-diskusija.
Predsjednica je rekla kako joj je iznimno zadovoljstvo biti na konferenciji te je zahvalila Večernjem listu i glavnom uredniku Draženu Klariću što su prepoznali potrebu za održavanjem niza konferencija "Hrvatska kakvu trebamo", na kojima možemo izraziti svoja mišljenja o tome kamo želimo ići i kako doći do tog cilja.
– Imidž države danas je sve važnije sredstvo u konkurentskoj borbi u međunarodnom kontekstu – rekla je Grabar-Kitarović. Pohvalila je rad radne skupine za razvoj identiteta i brenda Hrvatske koji je, kako je rekla, nadmašio sva njezina očekivanja te je pozvala okupljene da je pozdrave pljeskom.
– Vrlo je važno kako nas doživljaju drugi, ali još je važnije kako uistinu doživljavamo sami sebe – rekla je predsjednica Hrvatske.
Uspješna slika Hrvatske
Grabar-Kitarović rekla je da je veliki uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije na SP-u u Rusiji 2018. svijetu pokazao drukčiju, uspješnu sliku Hrvatske koja je ponosna i radosna, koja je pokazala golemo zajedništvo i ponos koji je zadivio cijeli svijet.
– Svijet je u Rusiji svjedočio koliko je Hrvatska ponosna – rekla je predsjednica. Dodala je kako su joj u brojnim susretima nakon toga državnici i ostali ljudi izrazili zadovoljstvo što dolazi iz Hrvatske te rekli da su navijali za nas.
Grabar-Kitarović također je rekla da se ne smijemo osloniti samo na uspješne pojedince već da se i država mora aktivno uključiti u kreiranje jakog nacionalnog brenda.
Predsjednica RH je rekla kako su i u razvijenim zapadnim zemljama brojni nezaposleni i siromašni, pa i beskućnici.
– Hrvatska je prekrasna zemlja, povezani smo mrežom modernih autocesta zbog čega nam je sve nadohvat ruke. Imamo mogućnost proizvodnje hrane koja je zdrava i kvalitetna. Naš je zrak čist, a naša voda pravo je bogatstvo. Imamo sjajne liječnike, brojne uspješne znanstvenike, inovatore, sportaše i poslovne ljude. Hrvatske je sigurna zemlja, što u današnje vrijeme sve više dobiva na cijeni. Još se nismo udaljili jedni od drugih. Naši su ljudi topli i gostoljubivi. Hrvatsko zajedništvo najjače je kad nam je najteže, pokazali smo to u brojnim situacijama. Sve navedeno smatramo normalnim, a nismo svjesni koliko je to u današnje vrijeme rijetko i dragocjeno – rekla je Grabar-Kitarović.
– Ako sami ne budemo kreirali imidž, to će učiniti netko drugi. A to nećemo dopustiti – rekla je Grabar-Kitarović.
– Da parafraziram Sokrata, moramo se ponašati onako kako želimo biti viđeni, odnosno percipirani. A krajnja svrha jest uspješnija Hrvatska čiji će građani imati bolje plaće, bolji standard i veće životno zadovoljstvo – poručila je.
Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić naglasio je kako je glavna ideja, kad smo krenuli s ovom konferencijom, bila da prije svega razgovaramo, razmjenjujemo mišljenja i ponudimo viziju Hrvatske barem 20 godina unaprijed.
– Nema ničega ljepšeg nego kad plodove osjetite, a to je današnja konferencija – rekao je Klarić. Rekao je kako je predsjednica na prvoj konferenciji posvećenoj brendiranju najavila komisiju koja je u međuvremenu osnovana, a danas ćemo čuti njezine zaključke. Rekao je da u inozemstvu postoji određeni brend Hrvatske koji je pogotovo devedesetih bio obilježen ratom. Druga etapa svela se na lijepo more i turizam, a u trećoj fazi, kojoj smo svjedočili prošloga ljeta, u središtu je bio veliki sportski uspjeh.
– Idealan je trenutak da pokušamo sada, na valu velike prepoznatljivosti u svijetu, pokušati ispričati svoju priču. Ne da je drugi o nama pričaju, nego da je mi ispričamo – rekao je Klarić. Izrazio je uvjerenje da je u nama dovoljno inata i energije da gradimo još bolju i uspješniju Hrvatsku, u koju će se oni koji su otišli vrlo rado vraćati.
– Nismo najbolji, nemamo najljepšu povijest, nemamo najljepše otoke. Možemo si tepati, ali hajdemo se staviti u okvire. Imamo lijepe otoke, imamo lijepu zemlju, imamo lijepo more, ugodne i dobre ljude. Na nama je da iz svega toga napravimo miks i da ispričamo priču o nama samima – zaključio je Klarić.
Propaganda kratko traje
Nakon uvodnih obraćanja uslijedila su izlaganja. Prvo pod nazivom "Trendovi u strateškom komuniciranju država i mogućnosti hrvatskog predsjedanja EU 2020." održao je profesor sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Božo Skoko.
Skoko je naveo pozitivan primjer Estonije koja je Europi i svijetu ispričala drukčiju priču od one koja je do tada prevladavala, za što su iskoristili i svoje domaćinstvo Eurovizije. Tu je pomogla i državna agencija Enterprise Estonia koja daje podršku Estoniji u svim njezinim naporima u pitanjima izvoza, investicija i promocije.
– Ova agencija pruža potporu od dizajna, pregovora, plasiranja na tržišta do sklapanja konkretnih ugovora – rekao je Skoko. Za razliku od naših institucija, ova ima konkretne mjerljive učinke, dodao je.
– Njihov je glavni cilj da već sljedeće godine uđu u 20 najkonkurentnijih zemalja svijeta – rekao je Skoko.
– Nema promjene imidža bez promjene ponašanja građana i političara, funkcioniranja države i poslovanja – rekao je Skoko.
– Ako ne mijenjamo ništa u državi, a pričamo lijepu priču, onda je to samo propaganda, a znamo da propaganda kratko traje – dodao je.
Skoko je rekao kako je međunarodno strateško komuniciranje jedno od najvažnijih alata u međunarodnim gospodarskim i političkim odnosima te prioritet vlada 21. stoljeća. Istaknuo je primjer Mađarske koja mnogo ulaže da bi se u Europi pozicionirala kao kulturni brend.
– Nijedna država nije postala super brend zbog svoje ljepote, turističke ponude i sportskih uspjeha. Neće nas nitko poštovati samo zato što smo lijepi i nadareni u sportu – rekao je Skoko.
– Lijepo je da je Hrvatska lijepa, ali to smo opservirali. Svi znaju da je Hrvatska lijepa, ali je krajnje vrijeme da pokažemo da imamo marljive, sposobne i kreativne ljude – dodao je. Kao veliku šansu za Hrvatsku najavio je 2020. godinu kad predsjedamo Europskom unijom. Rijeka je europska prijestolnica kulture, a tu je i Europsko nogometno prvenstvo na kojem će Hrvatska, očekuje se, dominirati.
– Ako ne napravimo pomak, bojim se da će svaki događaj biti stvar za sebe i imati ograničen doseg – zaključio je Skoko.
Drugo izlaganje na temu "Novi brend Hrvatske – zaključci i preporuke" održala je voditeljica predsjedničine radne skupine za razvoj identiteta i brenda Hrvatske Dubravka Sinčić-Ćorić. Rekla je kako je uživala slušajući mišljenja različitih osoba koje su došle s vrlo čvrstim stavom, ali su zahvaljujući otvorenom umu i srcu postigle konsenzus.
– Brendiranje zemlje nije dnevnopolitička tema i izuzetan mi je gušt sudjelovati u ovakvim konferencijama jer je ovo jedna od rijetkih pozitivnih tema o kojima se u Hrvatskoj razgovara – rekla je Sinčić-Ćorić.
Istaknula je kako je brendiranje sredstvo za konkurentsku borbu u svijetu, kako u gospodarskom, tako i u političkom smislu. Naglasila je kako je iznimno važno da oni koji žive u nekoj zemlji osjećaju i mogu se identificirati s brendom.
Sinčić-Ćorić predstavila je sedam važnih elemenata identiteta kojima se može koristiti kao osnovom za uspješno brendiranje. Prvi su element ljudi koji su, kako je navela, neotuđeni, uporni, koji pokazuju veliku spremnost pomoći drugima i koji imaju snagu pokrenuti stvari. Drugi je životni stil koji nam omogućuje da živimo jako balansirano, da imamo vremena i za posao i za obitelj i za prijatelje.
– U Hrvatskoj građani misle da živimo sigurno i da brinemo jedni o drugima – rekla je Sinčić-Ćorić.
Treći su element prirodne ljepote i raznolikost. – Na malom prostoru imamo goleme raznolikosti koje su dohvatljive, u kojima možemo uživati. Ovo je nešto u čemu je Hrvatska već poznata, već priznata – rekla je Sinčić-Ćorić.
Zemlja po mjeri čovjeka
Četvrta je odrednica očuvanost i inovativnost, što su prepoznali kao osnovu za nova ulaganja. Peti je element društvena odgovornost. Zdravstvena skrb i obrazovanje dostupni su svima.
– Za razliku od nas, stranci misle da je naš obrazovni sustav dobar – rekla je Sinčić-Ćorić. Šesta je odrednica kulturno bogatstvo, a posljednja odlična hrana. – Naš je generalni zaključak, a to je srž brenda Hrvatske, da imamo sve predispozicije da budemo zemlja po mjeri čovjeka – zaključila je Sinčić-Ćorić.
U panel-diskusiji koja je uslijedila, uz izlagače Skoku i Sinčić-Ćorić, sudjelovali su i dizajneri Boris Ljubičić i Davor Bruketa, znanstvenik Bojan Jerbić, predsjednik uprave Podravke Marin Pucar, državna tajnica u MVEP-u Andreja Metelko-Zgombić i predstojnik Ureda premijera Zvonimir Frka-Petešić.
"Pred nama veliki posao"
Ljubičić, koji je poznat po radu s motivima "hrvatskih" kvadrata, pokazao je okupljenima neke od svojih radova na tu temu. Istaknuo je pet pravila za hrvatski identitet: hrvatsko je različito, dobro, lijepo, svjetsko i – hrvatsko.
Metelko-Zgombić rekla je kako će se u povodu predsjedanja Europskom unijom o Hrvatskoj više pisati, a već pred kraj ove godine predstavit ćemo naše prioritete i prikazati se kao država koja zna što hoće, koja zna voditi EU. Tijekom samog predsjedanja pokazat ćemo da smo odgovorna članica koja može EU voditi naprijed. – Svi kažu: "Svi mi znamo da je Hrvatska predivna zemlja, da ima predivne sportaše", a sad će biti prigoda da pokažemo da imamo divne ljude. Zna se da se Hrvati u inozemstvu cijene kao obrazovani i marljivi ljudi i mislim da je ovo zaista prigoda da se brendiramo u tom smjeru – rekla je Metelko-Zgombić.
Bruketa je rekao da je pred nama veliki posao. – Brendiranje Hrvatske tek se mora dogoditi. Tek smo detektirali potencijal i obećanje i pred nama je sada veliki posao – rekao je Bruketa. Pucar se pitao tko će biti brend-menadžer Hrvatske te istaknuo kako je tajming izuzetno bitan. Nigdje nismo vidjeli nacionalnu koncepciju i strategiju koja će iskoristiti planetarni uspjeh u Rusiji, smatra. – Nogomet je danas toliko globalnih razmjera da nam se nije moglo dogoditi ništa bolje od toga, a nismo to iskoristili, rekao bih, ni deset posto – rekao je Pucar, dodajući da nam nedostaje izvršni dio. – Mi uvijek padamo na izvršnom dijelu – smatra. Jerbić je rekao kako se putujući po svijetu često susretao s neželjenom paradigmom te da mu je jedan profesor iz Trsta rekao: "Nemojte se ljutiti, činjenica je da Hrvatsku ne vidimo kao zemlju visoke tehnologije."
Frka-Petešić rekao je kako je percepcija jedina stvarnost kojom raspolažemo te da je jako važno biti svjestan toga. – Dakle, sve je percepcija. Ništa što je stvarnost, a ne možemo to percipirati, ne doživljavamo – rekao je Frka-Petešić.
Kul predsjednica
Prva asocijacija na nas u svjetskim medijima je beautiful, što je sjajno, ali moramo dati mnogo više sadržaja koji nije samo turizam. Frka-Petešić rekao je također da nas mnogi povezuju s Balkanom.
– Na Zapadu je prva asocijacija o Balkanu bure baruta. To ne mora biti točno, ali nažalost, to je takav stereotip – rekao je Frka-Petešić. Naglasio je da je potrebno producirati sadržaj. Uz velike zemlje asociraju se i negativne stvari, ali ima i mnogo drugih pozitivnih asocijacija. Nemamo nijednu stranicu na kojoj je na razumljiv način strancima objašnjen Domovinski rat – rekao je. Skoko je naglasio da su mu studenti u Kaliforniji kao prepoznatljive ljude iz Hrvatske, osim sportaša, naveli i Matu Rimca i "kul predsjednicu". Dubravka Sinčić-Ćorić rekla je da brend-ambasadori Hrvatske nisu isti za različite ciljne skupine. Frka-Petešić rekao je da je najbolja ikona Hrvatske kao male, a moćne države Luka Modrić. Prepričao je anegdotu iz Burkine Faso, gdje su ga 2004. godine mještani oduševljeni njegovim hrvatskim podrijetlom koje povezuju sa slavnim nogometašima tražili autogram, pa čak i zatvorili štand i odvezli ga na drugi kraj grada kako ne bi morao ići taksijem. – Tada sam shvatio što je moć sporta i koliko to treba iskoristiti u smislu ne samo prepoznatljivosti Hrvatske nego i dizanja vlastitog optimizma – rekao je Frka-Petešić.
