Cijene nafte na svjetskim tržištima porasle su i prošloga tjedna, petoga zaredom, jer se očekuje daljnje smanjenje proizvodnje, dok bi potražnja za naftom trebala porasti jer mnoge zemlje u svijetu pokreću gospodarske aktivnosti, s obzirom na usporavanje širenja koronavirusa.
Na londonskom je tržištu cijena barela s isporukom u kolovozu prošloga tjedna porasla 7,7 posto, na 37,84 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 6,7 posto, na 35,49 dolara.
U posljednjih pet tjedana cijene su nafte znatno porasle jer mnoge zemlje ublažavaju restriktivne mjere uvedene radi suzbijanja širenja koronavirusa, pa se gospodarska aktivnost pokreće, a potražnja za naftom jača.
Nakon oštrog pada u ožujku i travnju, zbog paralize gospodarskih aktivnosti uslijed koronakrize, u svibnju je cijena barela na američkom tržištu skočila 88 posto, što je njezin rekordni mjesečni skok, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 40 posto, najviše od ožujka 1999. godine.
Potražnja za gorivom još je slaba, unatoč ukidanju ograničenja putovanja koja su uvedena u mnogim zemljama kako bi se suzbila pandemija koronavirus, kažu analitičari.
No, smanjuje se proizvodnja, na što, među ostalim, ukazuje višemjesečni pad broja aktivnih bušotinskih postrojenja u SAD-u.
U petak je kompanija Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj tih postrojenja pao 11. tjedan zaredom, i to za njih 17, na samo 301, najnižu razinu od 1940., od kada se prate ti podaci.
Od početka svibnja na snazi je i dogovor Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i neovisnih proizvođača na čelu Rusijom o najvećem smanjenju proizvodnje u povijesti, za 9,7 milijuna barela dnevno.
U drugom tjednu lipnja trebao bi biti održan redovni sastanak OPEC-a i njegovih saveznika. Saudijska Arabija i neke članice OPEC-a razmatraju produljenje sporazuma o smanjenju proizvodnje i na drugu polovinu godine, no još nisu dobile potporu Rusije.
U fokusu ulagača bile su prošloga tjedna i napetosti između SAD-a i Kine, nakon što je kineski parlament u četvrtak usvojio zakon o nacionalnoj sigurnosti u Hong Kongu, kao odgovor na lanjske velike prosvjede u toj bivšoj britanskoj koloniji.
Zbog toga će SAD početi postupak ukidanja trgovinskih izuzeća koja je uživao Hong Kong, kazao je u petak predsjednik SAD-a Donald Trump. Hong Kong nije dovoljno autonoman da bi mogao opravdati poseban status koji se daje tom teritoriju otkako je vraćen Kini, rekao je Trump.
Uz to, on i njegova vlada svako malo kritiziraju Kinu da nije dovoljno učinila na suzbijanju širenja virusa, a Kina poručuje da se neće sustezati od rasta napetosti.
Stoga se ulagači plaše da bi pogoršanje odnosa između SAD-a i Kine moglo dodatno narušiti globalne poslovne aktivnosti, koje su ionako pod pritiskom koronakrize.
