Cijene zemnog plina u Europi divljaju već tjednima. Samo prošle srijede cijena je skočila više od 25 posto. Od početka godine cijene su na nizozemskoj plinskoj burzi TTF hub, koja je referentno mjerilo (benchmark) za europske cijene plina, skočile vrtoglavih 350%. U rujnu je prosječna cijena plina za europske potrošače porasla 17%.
Nakon što je 5. listopada dosegla rekordnu razinu od 116 eura po megavatsatu (MWh), cijena plina je po TTF hubu u posljednjih nekoliko dana pala na "samo" 91 euro - prije svega, čini se, zbog poruke ruskog predsjednika Vladimira Putina da će Rusija pojačati svoje isporuke plina Europi.
No, da je ovo i dalje alarmantno visoka cijena, najbolje govori podatak da je ona prije točno godinu dana iznosila manje od 14 eura i da sve do lipnja ove godine nije prelazila 30 eura.
"Nevjerojatno je ovo što gledamo. Totalna ludost", komentirao je jedan trgovac plinom za Guardian.
Za europske vlade i plinske dobavljače, ali i potrošače, bilo tvrtke ili građane, ovo je znak za uzbunu, s režijama koje već rastu u nekim zemljama. A sezona grijanja tek je počela i zima tek dolazi. U Velikoj Britaniji su predstavnici čelične, kemijske i industrije gnojiva zatražili pomoć od vlade kako bi bili sigurni da će njihovi pogoni moći nastaviti raditi preko zime.
"Postoji zabrinutost da će poskupljenje plina dovesti u opasnost oporavak europskog gospodarstva nakon pandemije", upozorio je Henning Gloystein iz konzultantske kompanije Eurasia Group za CNN.
No za Putina, koji je ovaj mjesec napunio 69 godina, ovo je došlo kao svojevrsni rođendanski dar, piše New York Times. Iako je on prošle srijede najavio povećanje isporuke, svalio je odgovornost na europske zemlje čija se "politika sastojala od izlaska iz dugoročnih ugovora", odnosno na kupovinu na licu mjesta umjesto na dugoročne narudžbe.
"Pogriješili su", zaključio je zajedljivo ruski predsjednik.
"Pustit ćemo ih da se smrznu ove zime, a zatim će postati razgovorljiviji"
Putinove ucjene Europe isporukom plina, naravno, nisu od jučer - u siječnju 2009. ruski prekid dotoka plina preko Ukrajine, zbog spora s tom zemljom oko cijena, dugova i provizija, izazvao je nestašice plina u nizu europskih zemalja, uključujući Hrvatsku. Situacija se dodatno zakomplicirala izbijanjem građanskog rata u Ukrajini i ruskom aneksijom Krima te zapadnim sankcijama koje su uslijedile. Ruski plinski gigant Gazprom krenuo je u postupno smanjivanje opskrbe plinom kroz ukrajinski plinovod, gradeći u isto vrijeme alternativne plinovode Sjeverni tok 1 i 2, kao i Južni tok, koji je obustavljen i zamijenjen sličnim, Turskim tokom.
Europa zbog toga već godinama pokušava smanjiti svoju rizičnu ovisnost o ruskom plinu i diverzificirati svoju opskrbu energijom, bilo ulaganjem u zelene izvore električne energije ili povećanim uvozom američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG) - u tu svrhu je, na kraju krajeva, izgrađen i plutajući LNG terminal u Omišlju. Moskva je to vidjela kao prijetnju vlastitoj ekonomiji, koja velikim dijelom počiva na izvozu nafte i plina. Stoga sada Putin može trljati ruke jer Europa još jednom mora gledati na istok u nadi da će Rusija "odvrnuti ventil" i napuniti rekordno niske zalihe plina na Starom kontinentu.
"Odlučili smo: Pustit ćemo ih da se smrznu ove zime, a zatim će postati razgovorljiviji i neće inzistirati na brzom napuštanju plina. Ulozi su vrlo visoki", sumirao je rusku strategiju Mihail I. Krutihin, energetski analitičar u konzultantskoj kući RusEnergy.
Europskim vladama ovo će doći kao potvrda da Rusija namjerno isporučuje manje plina ove godine kako bi prisilila Bruxelles i Berlin da otvore Sjeverni tok 2, podvodni plinovod kroz Baltičko more koji je praktički dovršen, ali se njegovom otvaranju oštro protivio Washington, glavni saveznik EU, kao i Ukrajina i neke istočne članice EU poput Poljske.
Sporni Sjeverni tok
Nakon što je administracija Donalda Trumpa 2019. donijela paket sankcija Rusiji, koji je zahvatio i njemačke te druge europske tvrtke uključene u projekt, što je Njemačka osudila kao ilegalno miješanje u njene unutarnje poslove, novi predsjednik Joe Biden ukinuo je ključne sankcije u svibnju i dao neizravno zeleno svjetlo za dovršetak projekta u dogovoru s kancelarkom Angelom Merkel.
"Sankcije tamo nisu imale smisla", objasnio je Biden zaokret u politici SAD-a, budući da je Sjeverni tok 2 bio već 95% dovršen. Kontroverzni plinovod dugačak 1230 kilometara, dizajniran za isporuku 55 milijardi kubičnih metara plina na europska tržišta godišnje, počeo se prije desetak dana prvi put puniti plinom, piše Index.hr, a stručnjaci smatraju da bi isporuke mogle započeti već krajem ovog mjeseca. Međutim, njemački regulator tek treba dati konačno odobrenje za rad, na što će se možda čekati još nekoliko mjeseci.
Neki ruski dužnosnici već su naznačili da bi ovo odobrenje pomoglo u rješavanju krize. No neki energetski stručnjaci upozoravaju da Rusija možda i nema kapaciteta znatno povećati opskrbu.
"Trenutno je rusko domaće tržište plina tijesno, s niskim zalihama, proizvodnja je već blizu svog vrhunca, a zima se nazire i u Rusiji, što ograničava izvozne kapacitete plina. Također, nema znakova da Gazprom - ruski monopolist za izvoz plina koji opskrbljuje 35% europskih potreba za plinom - pokušava isporučiti više plina europskim kupcima putem postojećih ruta, a s obzirom na mali prostor za manevriranje, malo je vjerojatno da bi Gazprom mogao isporučiti Europi više od 190 milijardi kubičnih metara ove godine", komentirala je Adeline Van Houtte, europska analitičarka u Economist Intelligence Unitu, zaključujući da to znači kako je "vjerojatno da se europske cijene neće značajno ohladiti u 2021. godini".
Putin: Ne koristimo plin kao oružje, povećat ćemo isporuku
Putin je pak u srijedu pokušao suzbiti prozivke, prenosi Index, za ucjenu plinom u razgovoru za CNBC u sklopu Ruskog energetskog tjedna, tvrdeći da Rusija "ne koristi (plin kao) oružje" te da su optužbe o namjernom uskraćivanju vitalnog energenta "politički motivirane besmislice".
"Ako traže da povećamo količinu, mi smo to spremni učiniti. Povećat ćemo isporuku onoliko koliko nas naši partneri traže. Nema odbijanja, nikakvog", dodao je Putin. Pitanje je samo koliko će mu europski "partneri", kako on voli reći, vjerovati.
Njegov glasnogovornik Dimitrij Peskov ranije je izjavio da Gazprom isporučuje Europi plin u maksimalnim količinama pod trenutnim ugovorima, a da se o bilo kakvom povećanju treba ponovno pregovarati jer "ništa se ne može isporučiti bez ugovora". Time je odgovorio na optužbe Međunarodne agencije za energiju (IEA) i više zastupnika Europskog parlamenta da Gazprom ne želi ispuniti potražnju.
"Je li moguće dobiti više plina od Gazproma i ondje ga upumpavati? Moguće je. Gazprom je spreman. Štoviše, već je pokrio sve dodatne zahtjeve (opskrbe)", rekao je Peskov još krajem rujna.
Trevor Sikorski iz britanske tvrtke Energy Aspects odbacio je ovaj ruski narativ u razgovoru za New York Times: "Rusi ne mogu samo oprati ruke i reći da to nema veze s njima. Očito to ima mnogo veze s njima."
"Krajnje je dvojbeno mogu li isporučiti više plina, bez obzira na rutu"
I Reuters je prošlog mjeseca u svojoj analizi zaključio da Europu ove godine čeka "skupa zima zbog rastućih cijene energije" koje će na svom džepu osjetiti svi građani.
Robert Buckley, voditelj razvoja odnosa u britanskoj tvrtki Cornwall Insight, komentirao je prošlog mjeseca za CNBC da je krizu uzrokovao "koktel prilično snažnih stvari" koje su bile izvan kontrole dobavljača, uključujući jaku konkurenciju za isporuke prirodnog plina između Europe i Azije, prekide u proizvodnim pogonima u SAD-u te pooštravanje pravila EU za tržište o emisiji ugljika, odnosno stakleničkih plinova, zbog borbe protiv globalnog zatopljenja.
Mike Fulwood, viši znanstveni suradnik na Oxfordskom institutu za energetske studije, kaže da je ruska proizvodnja "zapravo na rekordnoj razini, znatno je viša u odnosu na prošlu godinu kada je potražnja pala, ali također je na razini 2019., a morali su napuniti i vlastita skladišta koja su bila jako iscrpljena zbog hladnog vremena".
"Stoga je krajnje dvojbeno mogu li isporučiti više plina, bez obzira na rutu", dodao je Fulwood za CNBC.
Kako smo već pisali, ruske kalkulacije - da ne kažemo ucjene - s isporukom plina na europsko tržište svakako nisu jedini faktor iza eksplozivnog rasta cijena. Tu su i preoptimistično oslanjanje na zelene izvore energije i sve ozbiljniji problemi u lancu opskrbe uzrokovani pandemijom, nagli porast potražnje s okončanjem lockdowna, nedostatak kapitalnih investicija, ali i problemi sa samom arhitekturom tržišta plina, koje je neadekvatno regulirano, pogotovo u Velikoj Britaniji, gdje se u isto vrijeme potiče agresivna konkurencija i rizično poslovanje među opskrbljivačima dok državni regulator određuje maksimalne cijene.
Ruski veleposlanik u EU: Promijenite protivnika u partnera i stvari će se lakše riješiti
Bilo kako bilo, činjenica je da od 40 do 50% ukupnog europskog uvoza plina otpada na Rusiju, koja svoj plin doprema europskim kupcima prvenstveno preko Ukrajine i Bjelorusije.
Ipak, Vladimir Čižov, stalni predstavnik Rusije u EU, poslao je ranije ovog tjedna znakovitu poruku Bruxellesu. U razgovoru za Financial Times otkrio je da je Putin "dao nekoliko savjeta Gazpromu tako da bude fleksibilniji" oko isporuke plina te da bi se akcija koja će smanjiti cijene mogla dogoditi "prije nego kasnije".
Nije, međutim, propustio dati do znanja Europi kako može odobrovoljiti Kremlj: "Promijenite protivnika u partnera i stvari će se lakše riješiti... Kad EU pronađe dovoljno političke volje da to učini, znat će gdje nas mogu pronaći."
Time je ruski veleposlanik praktički priznao da ovo ipak jest dio velike geopolitičke igre koju Rusija igra već godinama. Ipak, i on je, baš kao i njegov šef, konstatirao da su europski dobavljači sami krivi jer nisu na vrijeme naručili nove pošiljke plina, u nadi da će cijena s vremenom pasti - a ona je nastavila rasti. Gazprom sada naprosto favorizira domaće kupce, dodao je.
U svakom slučaju, Europu čeka neizvjesna zima. Što se Hrvatske tiče, možemo se utješiti obećanjem ministra gospodarstva Tomislava Ćorića da neće biti poskupljenja plina za kućanstva do kraja ove sezone grijanja u ožujku. Ako njegovo obećanje držimo vjerodostojnim, naravno.
Srbija se, s druge strane, oslanja na svoje tradicionalno bliske odnose s Rusijom. Predsjednik Aleksandar Vučić pohvalio se, kako je prenio N1, da je dobio "obećanje Lavrova da će tražiti od Putina da Srbija ima najpovoljnije cijene, znam čovjeka, imat ćemo najjeftiniji plin".
