Na novoj snimci, za razliku od prošlogodišnje kada su pluća čista, jasno se vide brojne bijele mrlje na oba plućna krila koja su zahvaćena upalom. Te bijele mrlje su upalna tekućina, odnosno, upalni sekret.
Ovaj pacijent je primljen prije dva dana i ima srednje tešku upalu pluća, za koju je u ovom trenutku posve neizvjesno hoće li se smirivati, ili će otići u još teži oblik. To je ta nepredvidivost specifična za COVID-19 i svakodnevno ju gledamo.
Kaže to dr. Nevenka Živković Piskač, pulmologinja iz KB Dubrava, komentirajući RTG snimku pacijenta zaraženog COVID-om.
Da bi se jasno vidjelo što COVID-19 čini u plućima, za usporedbu smo u bolnici dobili i snimku pluća istog pacijenta (73) iz prošle godine, kada je slikao pluća unutar redovne kontrole i kada su ona bila posve zdrava, prenose 24sata.hr.
Čovjek je, naime, prije dvije godine operirao lokalizirani melanom, ali nije imunokompromitiran, odnosno, nije išao na kemoterapije. Melanom kod njega nema recidiva. Prije infekcije imao je visoki tlak.
Kako je pojasnila dr. Živković Piskač, na novoj snimci, za razliku od prošlogodišnje (kada su pluća bila kompaktna i čista), jasno se vide brojne bijele mrlje na oba plućna krila koja su zahvaćena upalom.
Te bijele mrlje su, kaže liječnica, upalna tekućina, odnosno, upalni sekret, koji se nakuplja u alveolama.
Zdrava pluća, naime, imaju nesmetanu izmjenu kisika i ugljičnog dioksida. Kod ovakve upale pluća sekret koji se nakuplja u alveolama zapravo ometa tu izmjenu plinova, zbog čega je onemogućeno normalno disanje, a pacijent se bori za zrak i ne može udahnuti.
Čovjek čije RTG snimke donosimo kao primjer za sada nije na respiratoru, a tek će se u sljedećih nekoliko dana znati u kojem smjeru će krenuti njegova upala pluća. Trenutačno je na terapiji kisikom, i svim drugim oblicima suportivne terapije.
Ako gledamo virusne upale, u koju spada i COVID, možemo reći da ovako teške upale pluća kod ljudi koji imaju uredan imunološki sustav, kakvima sada svakodnevno svjedočimo, inače znamo vidjeti samo kod težih oblika gripe, ali sve je to u daleko manjem postotku nego kod COVID-a – pojašnjava dr. Živković Piskač zašto je COVID specifičan, drugačiji i opasan.
Generalno, liječnica kaže da se upala pluća javlja između petog i desetog dana bolesti. Liječenje hospitaliziranih COVID bolesnika podrazumijeva terapiju kisikom te ostale oblike terapija iz infektoloških smjernica. Sedmog dana liječenja pacijent počinje dobivati kortikosteroide i heparin koji sprječava stvaranje krvnih ugrušaka, a neki preventivno i antibiotsku terapiju. Zadatak antibiotika je spriječiti dodatnu, bakterijsku infekciju.
Već smo prije uočili poseban problem kod COVID-a. Ako bolest traje četrnaest dana i dulje, redovito se uz COVID, zbog oslabljenog imuniteta pacijenata, javljaju i dodatne bakterijske superinfekcije – tumači pulmologinja dodajući da ljudi moraju biti svjesni da se od upale pluća može umrijeti, i da se to događa svakodnevno.
Jer što je potreba za kisikom veća, to su mjere liječenja intenzivnije, upala jača, a kapacitet pluća sve slabiji. U ovom trenutku je u respiracijskom centru KB Dubrava hospitalizirano čak 314 COVID pacijenata, a njih 45 je na respiratoru.
Brojke, što potvrđuje i liječnica, nisu dobre. No određeni dio ljudi u Hrvatskoj i dalje ne želi shvatiti ozbiljnost situacije, iz samo njima poznatih razloga negiraju opasnost epidemije.
U realnoj smo ugrozi, globalnoj. Ljudi sebi ne žele priznati da nam se događa epidemija s visokom stopom smrtnosti. Događa se nama, ovdje i sada. Mnogi ne žele pogledati realnosti u oči, onoj realnosti koju mi svakodnevno gledamo u bolnici. Trebaju svi shvatiti da sami sebi mogu najviše pomoći, i da je prevencija iznimno važna, jer kada čovjek dospije u bolnicu više nema jamstva. Mi mu možemo omogućiti sve što medicina ima, i vidjeti hoće li organizam uz našu pomoć riješiti problem – kaže dr. Živković Piskač.
Iako, pacijent čija pluća gledate još nije na respiratoru, ne znači da mu taj uređaj neće biti potreban.
A što ga čeka ako završi na respiratoru svojevremeno je pojasnio prof.dr. Alen Protić, predstojnik Klinike za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli KBC-a Rijeka.
- U slučaju COVID-a pacijenti se drže na respiratoru kako bi se premostio napad virusa na organizam. No oni na respiratoru mogu biti najviše tjedan dana, i unutar tog perioda, raznim metodama intenzivnog liječenja, mi moramo poboljšati pacijentovo stanje. Jer ostane li on na respiratoru dulje od sedam dana, može se razviti bakterijska upala pluća i doći do multiorganskog zatajenja – pojasnio je dr. Protić.
Iako mnogi laički tumač da oni koji završe na respiratori gotovo da im nema spasa, dr. Protić ističe upravo obrnuti: “Respirator spašava život.” Na njemu pacijenti završe kada se oksigenacija, odnosno, količina kisika u organizmu, ne uspijeva zadržati na 90 posto i više. Ako ni nakon tjedan dana pacijentu na respiratoru nije bolje, vjerojatno je došlo do bakterijske superinfekcije (bakterije otporne na antibiotik) što više nema veze s COVID-om, prenose 24sata.
