Zbog blokade crnomorskih luka, više od 20 milijuna tona žita i dalje stoji u silosima diljem Ukrajine. Nakon nove žetve, Ukrajina će imati 60 milijuna tona žita za izvoz. Dok se ubrzano traži rješenje kako dragocjeni teret izvesti iz napadnute zemlje, prijeti i zaoštravanje energetske krize. Njemačka se priprema za sutrašnje najavljeno zatvaranje plinovoda Sjeverni tok 1.
Plodnu ukrajinsku crnicu zaorali su ruski tenkovi, a blokadom luka dragocjeno blago ostalo je zarobljeno u pretrpanim silosima. Pritisak na ukrajinske poljoprivrednike sve je veći, jer kreće nova žetva, javlja HRT.
- Naše žito ne može na svjetsko tržište jer ne rade luke. Morska ruta bila nam je najvažnija. Zbog toga pada potražnja za našim žitom. Pokušavaju se osposobiti nove logističke rute, ali Europa ne može podnijeti transport tolikih količina koliko mi proizvodimo, rekao je Oleksander Čubuk, ukrajinski poljoprivrednik.
Rat i teritorijalne pretenzije gurnule su jednu trećinu svijeta na rub gladi. Naglo su skočile i cijene gnojiva, što bi moglo utjecati na dostupnost hrane u idućoj godini - upozorava UN.
- Kako je narasla cijena plina, tako je poskupjela i proizvodnja gnojiva, tj. nitrogena čiji je najveći izvoznik u svijetu Rusija. Kao posljedica toga, 2023. mogla bi biti godina u kojoj nećemo imati samo problem pristupa hrani, već i dostupnosti hrane, rekao je Maximo Torrero Cullen, glavni ekonomist UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu.
Kao potencijalna rješenja za izvoz žitarica, spominju se transport Dunavom, prijevoz željeznicom i turski pomorski koridor kroz Crno more. Dok se ne usuglasi najbolje rješenje, cijene hrane divljaju. Ništa bolje nije ni s cijenama energenata. Njemačka strahuje od sutrašnjeg zatvaranja plinovoda Sjeverni tok 1 kojim dobiva 40% svog plina. Rusi tvrde da će plinovod biti ugašen na 10 dana zbog održavanja sustava, ali Berlin je zabrinut da bi prekid mogao ostati trajan.
- Njemačka je o ruskim energentima ovisila predugo. Moramo shvatiti da Rusija energente koristi kao oružje. Nitko ne vjeruje priči iz Moskve da prekidaju opskrbu zbog tehničkih razloga. Zato je važno sada smanjiti ovisnost o uvozu ruskih energenata, što je brže moguće bez ugrožavanja naše energetske sigurnosti, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz.
Nijemce se poziva na štednju, zatvaraju se bazeni, škole najavljuju isključivanja tople vode. Zgrada Bundestaga smanjit će hlađenje ljeti i grijanje zimi. Kako bi njemačkom gospodarstvu održala glavu iznad vode, Kanada je najavila skidanje sankcija na povrat ruskih turbina Njemačkoj, nužnih za održavanje rada plinovoda. Od zavrtanja ruske pipe strahuje i Francuska, koja za razliku od Njemačke od Rusa uvozi tek 17% svog plina.
- Pripremimo se za potpuni prekid opskrbe ruskim plinom. To od nas zahtijeva da ubrzamo svoju energetsku neovisnost, ubrzamo punjenje zaliha, brzo izgradimo plutajuće LNG postrojenje. Prestanimo dvije ili tri godine raditi na nečemu što druge nacije obave za šest mjeseci, rekao je francuski ministar financija Bruno Le Maire.
Protegne li se rat u Ukrajini, svjetsko gospodarstvo moglo bi se naći u opasnosti. Prema prognozama Svjetske banke recesija će za mnoge zemlje biti neizbježna, uz visoke cijene hrane i hladne zime.
