Hrvatski znanstvenik i direktor Instituta za biokemiju u Frankfurtu, prof. dr. Ivan Đikić iznio je, do sada, najopsežniju analizu koronavirusa.
Globalna pandemija koronavirusom prouzročila je ogromne zdravstvene ili ekonomske probleme, te izmijenila demokratske standarde i obrazovanje širom svijeta.
Prema Đikićevim riječima ujedinjena borba protiv ovog virusa izostala je globalno pod okriljem Svjetske zdravstvene organizacije kao i unutar pojedinih zemalja što uzrokuje da se pandemija i dalje opasno širi, prenosi Klix.ba.
Iako je na početku koronavirus iznenadio mnoge znanstvenike u rekordno kratkom vremenu znanstvenici su uspjeli prikupiti relevantne informacije o opasnostima koje nosi ovaj virus, njegovom širenju, raznim simptomima bolesti, uočenim mutacijama i slično.
"Na početku pandemije znanstveni podaci bili su prikupljani u vrlo teškim uvjetima u bolnicama, često na vrlo malim grupama oboljelih, a tek su kasnije veće i bolje kontrolirane studije te podatke potvrdile ili opovrgnule. Npr. danas znamo da maske ne samo da sprječavaju prenos virusa na druge osobe, kao što se od početka tvrdilo, nego mogu pružiti i zaštitu od zaraze osobi koja je nosi. Drugi primjer je korištenje antimalarijskog lijeka hidroksiklorokina koji je primarno testiran na samo 12 oboljelih od COVIDA-19, ali je zbog raznih političkih utjecaja nekritički promoviran kao lijek protiv te bolesti. Danas je potvrđeno da taj lijek nema pozitivno djelovanje kod teško oboljelih nego, naprotiv, može čak biti i štetan za oboljele od COVIDA-19", ističe dr. Đikić.
Ističući kako je koronavirus sustavna bolest, Đikić navodi da virus napada čovjeka na mnoge načine, te prodire do gotovo svih ljudskih organa, uključujući pluća, bubrege, jetru, koštanu srž, čulo mirisa, mozak, oči i kožu. Posebnu opasnost predstavlja ulazak virusa u endotelne stanice jer dovodi do oštećenja na malim kapilarima, velikim žilama i srčanom sustavu.
"Pri obdukcijama umrlih od koronavirusa primijećeni su krvni ugrušci u gotovo svim organima kao posljedica lokalne upalne reakcije. Zanimljivo je da su krvni ugrušci pronađeni i kod mladih asimptomatskih ljudi. Poseban problem su druge bolesti na koje COVID-19 može značajno utjecati poput kroničnih bolesti koji tijekom infekcije koronavirusom razvijaju težu kliničku sliku s više komplikacija", dodaje dr. Đukić.
Do sada su se kod oboljelih najčešće uočavali simptomi kao što su glavobolja, povišena temperatura, poremećaj disanja, suhoća grla, kašalj, opća slabost, malaksalost i umor, gubitak mirisa i okusa, bolovi u mišićima, kostima i zglobovima, mučnina, proljev, dok su se, u psihološkom smislu, mnogi oboljeli suočavali s osjećajem neizvjesnosti, povećanom anksioznošću, delirijima pa čak i halucinacijama zbog prekomjernog korištenja lijekova za smirenje.
Raspravlja se također i o tzv. postvirusnim sindromima koji su uočeni na osobama koje su preboljele ovu bolest, a to su kronični umor i simptomi slični encefalomijelitisima, odnosno upalnim procesima u mozgu. Međutim, propagira se oprez, a ne širenje straha jer se ove pojave trebaju i znanstveno potvrditi.
Dr. Đikić objašnjava i slabi li koronavirus tijekom ljeta.
"Tijekom ljeta boravimo više na otvorenom prostoru i tada je titar virusa s kojima su ljudi zaraženi puno manji što onda dovodi do razvoja blažih simptoma bolesti. Osim toga, populacija koja je sada zahvaćena su pretežno aktivni mladi ljudi kod kojih su pojava simptoma i smrtnost vrlo niski. U ljetnim mjesecima povećava se broj oboljelih s probavnim smetnjama jer se virus tada više širi prljavim rukama i preko usta, a manje zrakom. Dobra je vijest da su sadašnje metode izolacije, tretmana i liječenja značajno unaprijeđene što dovodi do manjeg broja teško oboljelih. No, nemojmo zaboraviti da virus nije oslabio i da, dođe li do nekontroliranog širenja, u populaciji može uzrokovati veliku smrtnost".
Istovremeno, Đikić objašnjava kako se na jesen očekuje drugi val pandemije koji bi mogao biti još intenzivniji nego prvi.
Brojni će faktori utjecati na status pandemije ove jeseni, a među njima se najčešće spominju raširenost koronavirusa u populaciji tijekom ljeta te pojava drugih respiratornih bolesti, poput gripe.
Osobno dr. Đikić smatra kako se drugi val može uspješno izbjeći uvedu li se određene mjere koje će većina građana prihvatiti. Također, dodaje da su među najvažnijim faktorima uspjeha u borbi protiv virusne pandemije pravovremeno detektiranje zaraženih osoba, te smatra da se prikupljanje uzoraka treba pojednostaviti, da se treba otvoriti veći broj akreditiranih laboratorija za testiranja širom zemlje, te da se trebaju uskladiti cijene testova.
Ističe i kako se djelotvorno cjepivo protiv koronavirusa može očekivati već početkom iduće godine, ali i dodaje da bi nekoliko vrsta cjepiva trebalo biti na raspolaganju. Također, hrvatski znanstvenik s njemačkom adresom kaže kako je potrebno pronaći nove lijekove koji će blokirati životni ciklus virusa.
"Naša grupa radi n inhibitorima posebne vrste proteaza koja omogućava širenje virusa, a u isto vrijeme blokira i imunološki odgovor kod ljudi. Stvaranje ovakvih lijekova je dugotrajan proces, ali vrlo vrijedan posebno ne budu li cjepiva uspješna. Osim toga, lijekovi koji ciljano djeluju na enzime koronavirusa moći će se koristiti i protiv drugih koronavirusa koji će se pojaviti u budućnosti. Iskustva u liječenju hepatitisa C i HIV virusa nam pokazuju da i bez cjepiva možemo stvoriti uspješne lijekove koja se daju kombinirano", zaključuje dr. Đikić.
daj Đikane, sjaši! ne nameći se razumnoj javnosti!!!