Povijesni njemački parlamentarni izbori, na kojima je više od 60 milijuna njemačkih birača odlučivalo o nasljedniku dugogodišnje kancelarke Angele Merkel, ako je suditi prema rezultatima izlaznih anketa, okončani su blagom prednošću socijaldemokrata (SPD). Prema izlaznoj anketi javnog servisa ZDF-a, SPD je osvojio 26 posto, a konzervativna koalicija Kršćansko-demokratske unije (CDU) i bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) 24 posto, dok su prema izlaznoj anketi ARD-a SPD i CDU/CSU skoro izjednačeni: SPD osvaja 24,9 posto, a CDU/CSU 24,7 posto.
Prema ARD-u, Zeleni su osvojili 15 posto, a u njemački parlament, Bundestag, ulaze još liberali (FDP) i radikalno desna Alternativa za Njemačku (AfD) s 11 posto, a vjerojatno i radikalno lijeva stranka Ljevica (Die Linke), koja osvaja pet posto glasova, što je na granici izbornog praga.
Rezultati izlaznih anketa sugeriraju da će za proglašenje pobjednika trebati pričekati rezultate s birališta, a sigurno je da će, s obzirom na tijesne rezultate i vjerojatno malu razliku između socijaldemokrata i konzervativaca pregovori koji će uslijediti nakon izbora biti dugi i komplicirani, s posve neizvjesnim ishodom.
Koalicija CDU/CSU i njezin kancelarski kandidat Armin Laschet uspjeli su smanjiti prednost SPD-a i njihovog kancelarskog kandidata Olafa Scholza, ministra financija u dosadašnjoj vladi, koji su bili u vodstvu u svim predizbornim anketama, iako su konzervativci ostvarili najlošiji rezultat u povijesti.
U sljedećem sazivu Bundestaga Zeleni će vjerojatno biti nezaobilazan koalicijski partner pri sastavljanju buduće vlade, posebno u svjetlu činjenice da će buduću vladajuću koaliciju morati sastaviti najmanje tri stranke.
O dramatičnosti situacije u kojoj su našli konzervativci, kojima prijeti povijesni poraz, svjedoči i činjenica da se posljednjih dana u kampanju aktivno uključila i odlazeća kancelarka, iako je ranije bilo najavljeno da će se Angela Merkel držati podalje od kampanje, što su neki u konzervativnim redovima kasnije opisivali kao jednu od pogrešaka Laschetove kampanje. Uključenje kancelarke Merkel, čini se, pomoglo je Laschetu i konzervativcima, što je vidljivo u njihovom blagom rastu u anketama posljednjih dana. Merkel je Lascheta opisala kao jedinog kandidata koji jamči stabilnost i sigurnu budućnost Njemačkoj, uvjeravajući njemačke birače, njih nešto više od 60 milijuna, kako nije nevažno tko upravlja Njemačkom, jasno upozoravajući kakve bi posljedice mogla imati pobjeda socijaldemokrata i njihova kancelarskog kandidata Scholza.
– Možete li zamisliti crveno-crveno-zelenu vladu – zapitala je Merkel na jednom od posljednjih predizbornih okupljanja konzervativne koalicije, upozoravajući na “opasnost” od postizborne koalicije SPD-a, Zelenih i ljevičarske stranke Die Linke, što je još jedan pouzdan znak panike u redovima vladajuće koalicije CDU/CSU-a. Kancelarski kandidat Laschet tako tvrdi da bi koalicija s Ljevicom, koje se Scholz nije želio unaprijed odreći, značila povratak u komunizam, iako je riječ o pretjerivanju. Die Linke je nastao 2007. godine fuzijom nekoliko stranaka, čime je ta stranka postala i nasljednica nekadašnje istočnonjemačke komunističke partije, odnosno Jedinstvene socijalističke partije. Zato je Die Linke godinama za većinu njemačkih stranaka, pa i za SPD, koje su je optuživale da nije prekinula veze sa svojom komunističkom prošlošću, bila nepoželjna koalicijska partnerica.
Model iz Tiringije
Međutim, SPD je u nekoliko njemačkih pokrajina proteklih godina testirao koaliciju s Ljevicom i Zelenima, primjerice u Tiringiji, u kojoj se dolaskom Ljevice na vlast nije vratio komunizam, nego je samo srušen jedan tabu koji je dugo opterećivao njemačku politiku, iako to ne znači da je crveno-crveno-zelena koalicija nakon ovih izbora, zbog velikih programskih razlika između stranaka koje bi je činile, izglednija od, recimo, crveno-zeleno-žute koalicije, koju bi činili SPD, Zeleni i liberali, iako liberali priželjkuju koaliciju s demokršćanima.
Dio odgovornosti za neuspjeh demokršćana zasigurno leži i u šlampavo odrađenom prijenosu vlasti unutar CDU-a. Merkel je odluku o povlačenju donijela usred četvrtog mandata, nakon čega je za nasljednicu izabrala ambicioznu Annegret Kramp-Karrenbauer, a nakon njezinog neuspjeha i višemjesečne agonije za šefa stranke i kancelarskog kandidata izabran je Laschet. U utrci za kandidaturu Laschet je tijesno pobijedio bavarskog premijera i šefa CSU-a Markusa Södera, što se ponovno pokazalo kao ne baš najsretniji izbor, s obzirom na to da je Laschet svojom neuvjerljivošću i nizom gafova dodatno otežao poziciju konzervativaca.
Glavni tajnik Kršćansko-demokratske unije (CDU) Paul Ziemiak je izrazio žaljenje zbog rekordno slabog rezultata za Uniju CDU/CSU koje je osvojila 8 posto manje glasova nego na posljednjim izborima. Ziemiak je rekao kako se očekuje "duga izborna noć" s neizvjesnim rezultatom ali kako Unija stremi tzv. Jamajka-koaliciji sa Zelenima i liberalima (FDP), javlja DW.
Pišu kako je najveći gubitnik unija CDU/CSU koja je osvojila svoj najlošiji rezultat na nekim poslijeratnim izborima. SPD je pak dobitnik jer su osvojili 4,5 posto glasova više nego prije četiri godina. Zeleni su "poboljšali" rezultat za 6,1 posto.
