EU će se pretvoriti u uniju država koje se integriraju različitim brzinama ili će eksplodirati, upozorio je francuski predsjednik na odlasku François Hollande uoči sinoćnje radne večere u palači Versailles s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i premijerima Italije i Španjolske Paolom Gentilonijem i Marianom Rayojem.
Diferencirana Europa
Summit lidera četiriju najvećih država eurozone poslužio je za građenje zajedničke pozicije uoči usvajanja tzv. Rimske deklaracije 27 država članica koje ostaju u EU nakon izlaska Velike Britanije. Deklaracija će biti prihvaćene 25. ožujka u Rimu, na okupljanju šefova država i vlada u povodu 60. obljetnice Rimskih ugovora o osnivanju Europske ekonomske zajednice, i trebala bi biti dokument koji daje obrise novog EU.
Od pet predloženih scenarija o tome kako bi ta nova Unija trebala izgledati, Francuska i Njemačka već su signalizirale da preferiraju scenarij nazvan “EU u više brzina”, a čini se da će na taj scenarij pristati i Italija i Španjolska. – Dugo vremena ta ideja o diferenciranoj Europi s različitim brzinama i posebnim tempom napretka bila je ideja koja nailazi na puno otpora. Ali danas je ta ideja nužna. U suprotnom, Europa će eksplodirati – rekao je Hollande u razgovoru za šest velikih europskih novina.
Protivnici ideje o EU u više brzina smatraju da će to oslabiti koheziju unutar EU jer će se najveće i najsnažnije zemlje kretati najbrže, ne mareći pritom toliko za one zemlje na periferiji koje su nerazvijenije i sporije u integracijama, što će dovesti do podjele država članica i građana EU na one prvog, drugog, trećeg, četvrtog… reda. U EU s više brzina, primjerice, dosadašnje najveće netouplatiteljice u proračun EU mogle bi odlučiti plaćati manje za kohezijske fondove od kojih koristi imaju sadašnje netoprimateljice iz proračuna EU, kakva je i Hrvatska.
Hrvatskoj manje novca
U EU s više brzina, ne samo kontrole na graničnim prijelazima nego i ograde uzduž “zelenih granica” između članica EU mogle bi ponovno postati stvarnost, i to trajna.
Članice Višegradske skupine (Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska) već su se izjasnile protiv ideje o EU u više brzina. No, aktualne vlade u Njemačkoj i Francuskoj (u obje se zemlje ove godine održavaju izbori) u višebrzinskoj EU vide priliku da se projekt europskih integracija kreće brže, ne prema tempu koji diktiraju najsporije članice EU, nego prema tempu koji diktiraju najbrže i najspremnije za dublju integraciju. – Neke zemlje nikad neće ući u eurozonu. Ne moramo ih čekati da bismo produbili ekonomsku i monetarnu uniju – smatra Hollande, koji predlaže i uvođenje posebnog proračuna za eurozonu.
