Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica znatno pale, kao i na Wall Streetu dan prije, jer je zbog jačanja inflacijskih pritisaka i skorašnjeg smanjenja monetarnih poticaja splasnula sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 1 posto.
Pritom je londonski FTSE indeks skliznuo 1,05 posto, na 7.070 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 1,20 posto, na 15.018 bodova, a pariški CAC 1,15 posto, na 6.494 boda.
I na azijskim su burzama cijene dionica pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 0,9 posto.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 0,8 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0,3 i 1,6 posto.
Tako burze prate jučerašnji smjer Wall Streeta, na kojemu su Dow Jones i S&P 500 indeks pali oko 0,7 posto.
Ulagači su, naime, oprezni uoči sezone kvartalnih poslovnih izvješća američkih kompanija, koja počinje u srijedu objavom financijskih rezultata JPMorgan banke.
Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija i banaka iz sastava S&P 500 indeksa u trećem tromjesečju porasle 29,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
To bi trebao biti još jedan snažan kvartal po pitanju zarada, no ulagači se plaše da su povišena inflacija, visoke cijene energenata i poremećaji u nabavnim lancima povećali troškove poslovanja i negativno utjecali na rezultate kompanija.
„Tržište je oprezno na ulasku u sezonu poslovnih rezultata. Poremećaji u nabavnim lancima mogli su utjecati na zarade brojnih kompanija i određenih industrija više nego na druge”, kaže Tim Ghriskey, strateg u tvrtki Inverness Counsel.
No, ima i analitičara koji su optimističniji.
„Ako ste veća kompanija, možete ublažiti mnoge od tih problema. Poslovodstva su vrlo odgovorna prema svom proračunu i ne žrtvuju marže”, kaže Christopher Harvey, direktor u tvrtki Wells Fargo Securities, dodajući da je potražnja i dalje snažna.
Nakon dugotrajnog rasta tržišta kapitala, posljednjih tjedana splasnula je sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama jer snažno rastu cijene nafte i ostalih energenata, što bi moglo dodatno potaknuti ionako visoku inflaciju i tako izazvati usporavanje oporavka gospodarstava od koronakrize.
Uz to, središnje banke u svijetu pripremaju se za smanjenje monetarnih poticaja gospodarstvima, pa će na tržištima biti smanjen priljev svježeg novca.
