Europski komesar za proširenje Johannes Hahn izjavio je danas da će EU osigurati gotovo 150 milijuna eura za infrastrukturne i energetske projekte u zemljama Zapadnog Balkana koje, kako je naveo, moraju u potpunosti provesti reforme kako bi se povećala povezanost i konkurentnost regije.
Hahn je na poslovnom summitu o Zapadnom Balkanu u Parizu ocenio da, usprkos očiglednim koristima, "ima dosta mjesta za poboljšanje" u reformama u prometnom i energetskom sektoru o kojima je postignut dogovor na prethodnom summitu u Beču, priopćila je Europska komisija, prenosi Beta.
"Odlučili smo osigurati 96 milijuna eura za tri željeznička infrastrukturna projekta u Srbiji, Albaniji i Kosovu. Također ćemo osigurati 50 milijuna eura za mjere kao što su energetska efikasnost u stambenim zgradama i mali hidro projekti", rekao je Hahn i dodao da to pokazuje ozbiljnost u namjeri EU da uloži do milijaradu eura u prometne i energetske infrastrukture u zemljama zapadnog Balkana u okviru Plana povezivanja do 2020. godine.
Jedan od najvećih izazova u pripremi zemalja Zapadnog Balkana za EU je, prema njegovim riječima, restrukturiranje ekonomskog modela kako bi sve zemlje imale funkcionalnu tržišnu ekonomiju, zasnovanu na izvozu i investicijama, umjesto na uvozu i potrošnji.
Hahn je rekao da proces pristupanja nije samo usklađivanje nacionalnih zakona s tekovinama EU, nego da je sve veći naglasak na unaprijeđenju ekonomskog razvoja i jačanje konkurentnosti.
"Vladavina prava i ekonomski razvoj su dvije strane istog novčića. Vladavina prava, posebno pravna sigurnost i funkcionalan pravosudni sustav pomaže investicije i ekonomski rast", rekao je Hahn.
Problemi s kojima se suočava zapadni Balkan
Europski komesar je naveo nekoliko problema s kojima se Zapadni Balkan suočava, uključujući nedostatak sredstava za razvoj malih i srednjih poduzeća, sivu ekonomiju i potrebu poboljšanja kvaliteta obrazovanja u cilju povećanja zaposlenosti.
Podsjetivši da su u svibnju predstavljene preporuke za sve zemlje u okviru Programa ekonomskih reformi, Hahn je rekao da je većina zemalja pokazala snažnu posvećenost tom procesu i stavile ga u centar svog strateškog ekonomskog planiranja, ali da je njegova primjena do sada bila "pomiješana", posebno kada su u pitanju preporuke za ključne strukturne reforme.
Europski komesar je dodao da zemlje regije moraju ispuniti obveze u vezi s reformama u tim oblastima, jer "investicije bez reformi nemaju mnogo smisla".
"U energetskom sektoru, jasno je da nema smisla investirati u skupe interkonektore na mrežama dalekovoda ako zemlje nisu voljne trgovati energijom u regiji. Trgovina bi povećala sigurnost opskrbljivanja i smanjila potrebu za dodatnim skupim proizvodnim kapacitetima", rekao je Hahn.
Kada je u pitanju prometni sektor, Hahn je kazao da bi bilo više stranih investitora ako bi imali pristup cijelom koridoru a ne samo nacionalnim segmentima.
