Od 1. srpnja hrvatski građani mogu se zapošljavati u Austriji bez radne dozvole. Austrija je bila jedina članica Europske unije koja je zadržala zabranu zapošljavanja za Hrvate punih sedam godina, koliko je vremena prošlo otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju.
Otvaranje tržišta rada događa se za obje zemlje u bitno promijenjenim okolnostima, Austrija ima najveću stopu nezaposlenosti nakon Drugog svjetskog rata te posla više nema ni za domicilno stanovništvo, dok se i u Hrvatskoj nova radna mjesta broje na prste.
Da nije bilo korone, Hrvatska bi danas imala barem 60.000 zaposlenih više nego što ih ima sada. Prvi su s hrvatskog tržišta otpali stranci, ali i domaća sezonska radna snaga koja se zapošljavala na Jadranu.
Austrijske vlasti ističu da se posljednjih sedam godina u Austriju doselilo 13.000 hrvatskih državljana, a u trenutku potpunog otvaranja tržišta i za Hrvate u Austriji je ukupno bilo zaposleno 33.400 hrvatskih državljana, najvećim dijelom u turizmu, industriji, trgovini i građevinskom sektoru. Bez posla i s prijavom na tamošnjem uredu za nezaposlene je oko 7000 hrvatskih građana od približno 83.000 vlasnika hrvatskih putovnica koji žive u Austriji. Njih oko 46.000 rođeno je u Hrvatskoj. U toj zemlji 9 posto radne snage dolazi iz neke od drugih članica EU.
Loši uvjeti za strance
Austrija sada ne očekuje masovniji dolazak hrvatskih radnika, a pojedini analitičari vjeruju da bi mogao uslijediti i obrnuti trend – povratak iseljenih njihovim kućama, i to ne samo iz Austrije nego i iz drugih europskih država. Širenje virusa u pojedinim dijelovima Njemačke otkrilo je da strani radnici koji se zapošljavaju na njemačkim farmama i u klaonicama žive u lošim uvjetima. Ta je zemlja privremeno odgodila otvaranje tržišta radnicima s Balkana.
Prema domaćim službenim izvorima, iz Hrvatske se posljednjih sedam godina iselilo 229 tisuća građana, i to najviše u Njemačku, dok neslužbeni spominju brojku od 350 tisuća. Takav trend doveo je i do manjka radne snage pa je ove godine Hrvatska trebala zaposliti gotovo 80 tisuća stranih radnika, najviše u turizmu i građevini – oko 65 tisuća.
Dosad je iskorištena tek svaka deseta odobrena kvota za nove strane radnike, i to desetak tisuća u građevinskom sektoru i oko pet tisuća u turizmu. Od ostalih sektora iskače metaloprerađivačka industrija s približno 650 zaposlenih stranaca, promet sa 600-tinjak vozača, poljoprivreda s 450, trgovina s 300-tinjak, dok je u ostalim sektorima broj zaposlenih stranaca dvoznamenkast.
Najmobilniji do 35. godine
Uoči korone, unutar Europske unije najviše radnika stizalo je iz Rumunjske, Poljske, Italije, Portugala i Bugarske, kojima su Njemačka i Velika Britanija bile najčešći cilj. Prema godišnjem izvještaju EU o mobilnosti radne snage iz 2019. godine, u EU je 2018. bilo 13 milijuna osoba radne dobi (20-64 godine) koje su došle iz drugih članica, među kojima se njih pet milijuna preselilo u razdoblju kraćem od pet godina, a oko milijun u razdoblju kraćem od dvije godine. Mladi do 35 godina najmobilniji su dio stanovništva.
Njemačkoj je tada bilo 253 tisuće hrvatskih radnih migranata u dobi od 20 do 64 godine, a u Austriji 67 tisuća. Ukupan broj hrvatskih radnika na tržištu Europske unije povećao se 9 posto u odnosu na prethodnu godinu. U prosjeku na četiri radnika koja su odlazila tri su se vraćala kući, no u Hrvatskoj je udio povratnika bio nizak te se na šest onih koji su napuštali zemlju samo jedan radnik vraćao.
Plenkovićeva Vlada razmišljala je o proširenju poticaja za samozapošljavanje i na povratnike, no zbog pandemije korone ti su planovi stavljeni na stranu, a sav raspoloživ novac usmjeren je na čuvanje postojećih radnih mjesta.
Ovaj tjedan Državni zavod za statistiku objavio je kako je 2019. Hrvatsku napustilo 40 tisuća građana, no isto tako rastao je i broj useljenih u Hrvatsku na 37 tisuća, većim dijelom, pretpostavlja se, zbog pojačanog zapošljavanja stranaca.
