Klimatske promjene koje svojim djelovanjem izaziva čovjek pridonijele su znatno povećanju sušnih područja i ekstremnom sušenju vegetacije na zapadu Sjedinjenih Država, ocijenila je Kirsten Thonicke, stručnjakinja s njemačkog Instituta za klimatska istraživanja u Potsdamu.
Malena iskra i krajnje jaki vjetrovi dovoljni su da izazovu razorne požare koji mogu počiniti velike štete.
"Ovim slijedom događaja, klimatske promjene igraju ulogu u činjenici da se razviju požari takvih proporcija i s takvim posljedicama", rekla je Thonicke.
O ocjeni američkog predsjednika Donalda Trumpa da nisu klimatske promjene krive za požare već je glavni krivac loše upravljanje šumama, Thonicke je za agenciju dpa rekla da kalifornijske vlasti imaju veliko iskustvo u upravljanjuu.
Kalifornija ima veliko iskustvo u izazivanju kontroliranih požara kojima se uklanjaju mrtva stabla i drugi otpad i time se smanjuju učinci naknadnih požara. Međutim, ti kontrolirani požari ne mogu mnogo ublažiti sadašnju ekstremnu situaciju, objasnila je.
"Izuzetno snažni vjetrovi u planinskim predjelima koja su suha zbog velikih suša imaju daleko veću ulogu u tome. A taj pojava sve je učestalija i jača upravo zbog klimatskih promjena te sezone požara traju sve dulje", rekla je.
Golema područja uništena su požarima i ugrožene su životinjske populacije u Istočnom Washingtonu, piše u petak dpa. Posebno je ugrožen opstanak pigmejskog zeca (Brachylagus idahoensis), gušatog tetrijeba (Centrocercus urophasianus) i prerijskog tetrijeba (Tympanuchus phasianellus).
Još je prerano za procjenu obima štete, a upravitelji Peral Hilla strahuju da bi populacije tih vrsta mogle opasti za 30 do 70 posto.
Požar u Pearl Hillu izbio je 7. rujna blizu Bridgeporta i spržio 224.000 hektara.
Hannah Anderson iz odjela za očuvanje divljih vrsta u Washington Department of Fish and Wildlife (WDFW) upozorava na katastrofu.
"Pearl Hill je područje u koje smo mnogo ulagali i vidjeli dobru produktivnost. Ove godine nadali smo se 'bumu' populacije i zato je ovo sve sada tužno", rekla je pa dodala "Nema skloništa, nema ničega".
Od sredine 19. stoljeća, država je izgubila 80 posto od 10,4 milijuna hektara stepskog područja, a tisuće hektara nestale su u samo nekoliko dana.
To područje dom je za brojne endemske životinjske i biljne vrste.
