Premijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je izbjeglička kriza samo odložena, a nikako riješena.
Ovo je najveća izbjeglička kriza od Drugog svestkog rata, uzdrmala je temelje EU, pokazala je da između zemalja Unije caruje egoizam, a ne solidarnost", rekao je Vučić na konferenciji "Sistem azila i migracija: Izbjeglička kriza i reformski procesi".
Kriza je, rekao je Vučić, pokazala i kako se i sve druge zemlje koje ne pripadaju EU odnose prema izbjeglicama, kako funkcionira vladavina prava i kako se poštuju principi, prenosi Tanjug.
Srbija će, rekao je, dati sve od sebe da bude dio sveobuhvatnog rješenja, ukoliko ga bude bilo.
"Ako ne bude zajedničkog europskog rješenja, ponašat ćemo se kao ljudi i poštovat ćemo principe solidarnosti", rekao je Vučić.
Vučić je rekao da je u Srbiju prošle godine ušlo 651.000 migranata, a od početka ove - 100.000 ljudi, koji su bili registrovani i pružena im je njega, smještaj i zaštita. Premijer je rekao da izbjeglička kriza nije bila "velika tema" iz vise razloga, između ostalog i zbog toga što Srbija nije željela da stiče političke poene, ni unutra, ni spolja, što su radile mnoge druge zemlje, prije svega zemlje EU.
"Naš odnos je bio prirodan, ljudski, normalan i racionalan i ne mislim da zbog toga treba da budemo pohvaljeni mi, nego zemlje koje su primale izbeglice za stalno", rekao je Vučić.
On je naveo da Srbija nije bogata zemlja i da je to ključan razlog zbog kojeg migranti nisu željeli da ostanu na teritoriji naše zemlje, ali je dodao da se nada da će neki od njih ostati i da će Srbija postati njihova otadžbina.
Vučić je naveo da je izbjeglička kriza trenutno samo odložena, a nikako riješena, zbog svih problema u Pakistanu, Avganistanu, Siriji i da će u budućnosti morat i da se radi na drugačijim mehanizmima, da se stvaraju društva koja će imati više tolerancije, jer samo društva koja su spremna na inkluziju mogu da opstanu.
Premijer, koji je i lider SNS, je rekao da, ako se dogodi da stranka koju vodi poslije izbora bude u vladi, zakon o izbjeglicama neće biti usvojen bez suglasnosti civilnog društva.
Konferenciji, u organizaciji Grupe 484 u partnerstvu s Beogradskim centrom za ljudska prava i Beogradskim centrom za sigurnosnu politiku, i podršku Veleposlanstva Norveške, prisustvuje više od 100 predstavnika državnih institucija nadležnih za pitanja migracija i azila, međunarodnih i domaćih organizacija civilnog društva.
Skup je dio projekta Umrežavanje i građenje kapaciteta za efektivniju migracionu politiku u Srbiji" koji se sprovodi zahvaljujući podršci Veleposlanstva Norveške u Beogradu.
Kako su istakli organizatori, organizovan je sa ciljem da svim zainteresovanim akterima bude pružen prostor za diskusiju o ključnim aspektima sistema azila i migracije.
Pored uvodnog dijela konferencija se sastoji od dvije panel diskusije, od kojih se prva bavi aktuelnom izbjegličkom krizom, njenim širim regionalnim i europskim kontekstom, kao i uticajem te krize na sistem azila i sprovođenje sporazuma o readmisiji.
Bit će riječi o institucionalnim, kadrovskim i infrastrukturnim kapacitetima koje je Srbije stavila u funkciju u novonastalim okolnostima priliva velikog broja izbjeglica i migranata.
Tema drugog panela su reforme u oblasti azila i migracije u okviru Poglavlja 24 sa posebnim osvrtom na uticaj izbjegličke krize na reformske procese i izmjene Zakona o azilu.
