Izrael je javnost prvi put pokazao dijelove Herodiuma, tvrđave-palače kralja Heroda, koji su do sada bili nedostupni. Lokacija gdje se, prema svemu sudeći, nalazi i Herodova grobnica, nalazi se pokraj Betlehema i već je dugo turistička atrakcija. Međutim, do sada dijelovi palače smještene na vrhu brda nisu bili dostupni.
Pokolj dječice u Betlehemu
Tko je bio kralj Herod poznato je i površnijim poznavateljima povijesti i Biblije. Hrvatska enciklopedija navodi kako je bio judejski kralj, Idumejac, sin Antipatrov, za čijega je života 47. pr. Kr. postao namjesnik Galileje, a 37. pr. Kr. uz pomoć Rimljana osvojio je Jeruzalem i postao kralj Judeje, na čije ga je prijestolje doveo Marko Antonije.
Kako bi učvrstio svoju vlast, okrutno je pogubio mnoge političke protivnike, pa i članove svoje obitelji, ženu Mariamnu i sinove. Nakon 31. pr. Kr., oslanjajući se na Augustovu pomoć, nastojao je ekonomski i kulturno podignuti zemlju, u Jeruzalemu je obnovio hram u helenističkom stilu, sagradio kazalište, amfiteatar i tvrđavu, a utemeljio je i nekoliko novih gradova.
Provodeći helenizaciju u svojoj državi, nailazio je na jak otpor među Hebrejima. Svakako je u kršćanstvu zapamćen po najstrašnijem događaju. Prema Bibliji (Evanđelje po Mateju, II, 16), izvršio je pokolj nevine dječice u Betlehemu u doba Kristova rođenja. Njegov su lik književno prikazali H. Sachs, P. Calderón de la Barca, Voltaire, Ch. F. Hebbel i F. Rückert. Nakon njegove smrti njegovo su kraljevstvo među sobom podijelili sinovi Arhelaj, Herod Antipa i Herod Filip.
Zašto do sada nisu bili vidljivi svi dijelovi njegove palače, također je poznato iz povijesti. Herod je, naime, prije svoje smrti naložio da se palača zatrpava tlom koje se nalazilo ispod brda Herodiuma, sve dok je se u potpunosti ne sakrije, jer nije želio da išta zasjeni njegovu grobnicu. Sada su do kraja otkopani i pripremljeni zasvođeno stubište, foaje te Herodovo privatno kazalište. Herod je, osim po brutalnosti, poznat i kao graditelj, a upravo mu je njegova palača-tvrđava, s ulazom okrenutim prema Jeruzalemu, bila najdraža.
Roi Porat, arheolog koji vodi istraživanje nalazišta, rekao je za AFP kako je upravo ta utvrđena palača jedina građevina koju je Herod nazvao po sebi, te da je riječ o mjestu koje je moćni vladar odabrao za svoje počivalište. Zbog toga što je palača bila zatrpana, te je tako provela stoljeća, ona je i jako dobro sačuvana, te se donekle može usporediti s Pompejima.
Stubište, foaje i kazalište povezani su s grobom koji je najvjerojatnije Herodov, iako među arheolozima postoje i određena sporenja je li to baš to mjesto. No čini se da je ključan upravo smještaj kazališta s 300 mjesta koje je s grobom povezano stubištem, što je sada dostupno javnosti. Na vrhu kazališta nalazi se i privatna loža te soba za goste. Prema Poratu, upravo je ondje Herod ugostio Marka Agripu, Augustova generala, 15. g. pr. Kr.
Prizori pohoda na Egipat
– Taj je posjet Herodu bio vrlo važan pa je zbog toga dao preurediti sobu. Tada je napravljena serija slikarija koje su simulirale otvorene prozore, ali i Agripin pohod na Egipat, zajedno s raskošnim štukaturama, objasnio je izraelski arheolog. Mjesto koje se smatra Herodovim grobom otkriveno je 2007. i sve od tada traju iskapanja na toj lokaciji.
– Sve u palači upućuje na način kako je Herod razmišljao, a sve je bilo usmjereno na očuvanju njegova lika za vječnost, kaže Porat te naglašava kako će otkrivanje cijele Herodove palače još jednom promijeniti krajolik današnje Zapadne obale.
