Prošla su već tri mjeseca od početka karantene u Wuhanu, gradu u kojem je izbila pandemija koronavirusa, i dobro je vrijeme za rekapitulaciju reakcija vlada diljem svijeta na ovu krizu.
Poredali smo pet najuspješnijih vlada u svijetu, ne nužno onih koje imaju najmanje zaraženih ili umrlih, već onih koji su se s kompliciranom i specifičnom situacijom u svojoj zemlji najbolje uhvatile u koštac. Isto smo tako izdvojili i vlade čija su se rješenja pokazala konfuznima, kontraproduktivnima, a na trenutke i neodgovornima.
Dvije prvoplasirane zemlje koje smo izdvojili, Tajvan i Vijetnam, imaju mnogo toga zajedničkog: obje graniče s Kinom (Tajvan je prema tumačenjima Pekinga i UN-a dio Kine, a de facto je samostalan), obje imaju malen broj zaraženih, Vijetnam 268, a Tajvan 425, i obje su se protiv virusa borile strogim mjerama izolacije i socijalnog distanciranja i prije nego se broj zaraženih dramatično povećao.
Poruka koju je Tajvan poslao svijetu, smatra CNN, bila je 'budite brzi': čim je Kina prijavila svoje prve pacijente Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), Tajvan je mjerio svim putnicima iz Wuhana temperaturu. Vijetnam pak je za svojih manje od 300 zaraženih proveo 200 tisuća testova i u izolaciju je smjestio 75 tisuća ljudi.
Pritom, zanimljivo, dvije zemlje imaju drugačije političke ustroje. Tajvan je demokracija s tržišnim gospodarstvom, Vijetnam komunistička država. Južna Koreja se pak, poput Tajvana, sjeća prošlih epidemija. U Tajvanu to je bio SARS 2003. godine od kojeg je preminulo više od 100 građana otoka. U Koreji to je bila MERS-a od kojeg je 2015. stradalo 38 ljudi, najviše izvan Bliskog istoka gdje mu je bio epicentar. Južna Koreja vrlo agresivnim testiranjem koje je uključivalo i "drive-in" testiranja postavila je presedan. Isto je tako bila zemlja primjer u svijetu po traganju za kontaktima oboljelih. Južna Koreja dosegla je samo deset tisuća zaraženih, iako je bila jedna od prvih zemalja u koju je stigao koronavirus.
Na četvrtom i petom mjestu smjestili smo Njemačku i Izrael. O europskoj zemlji, koja primjerice ima 20 tisuća zaraženih više, ali četiri puta manje umrlih od posljedica virusa od Ujedinjenog Kraljevstva, već su ispisane brojne kartice novinskih tekstova. Brzina, ozbiljnost pristupa, dobar zdravstveni sustav i testiranje glavni su razlozi malog broja žrtava. Izrael pak je nedavno londonska tvrtka Deep Knowledge Group smjestila na vrh ljestvice najsigurnijih zemalja u vremenu epidemije (Njemačka je druga). Izrael ima 13 tisuća zaraženih i 180 umrlih, a uspješna je zbog pametnog iskorištavanja sigurnosnog aparata, vrlo razvijenog u državi, u borbi protiv virusa. Građani preko aplikacija dobivaju upozorenja da su bili u doticaju sa zaraženima. S druge su strane neuspješne vlade, one koje nisu na pravi način reagirale na pandemiju.
Na ovu listu nismo uvrstili zemlje čija je reakcija na virus nevjerojatna, i za uši građana Hrvatske izrazito neodgovorna, ali trenutačno u njima ne možemo razmotriti prave dosege epidemije. To su Bjelorusija čiji predsjednik Aleksandar Lukašenko jednostavno poriče ozbiljnost situacije ili pak Turkmenistan koji zatvara one koji na ulici pričaju o koronavirusu.
Na prva smo dva mjesta pozicionirali Italiju i Španjolsku, dvije zemlje kojima je koronavirus probio sve linije obrane i uzrokovao nevjerojatno velik broj smrti. Odluke vlada pokazale su se manjkave pa su tako mnogi Talijani kršili pravila vlade o zabrani putovanja unutar zemlje, a virus je ušao u domove za starije osobe. Od početka veljače u Bergamu je umrlo više od petsto ljudi koji žive u domovima. U Milanu je taj broj prebacio sedamsto.
I dok se broj umrlih od COVID-19 toliko povećavao u Italiji, španjolska je vlada imala prilike pripremiti se za takvu epidemiju. Ali, bila je spora. Jedan od okidača za širenje virusa bila je i velika povorka za Dan žena 8. ožujka, samo tjedan dana uoči proglašavanja karantene. Spora reakcija vlade pridonijela je potkapacitiranosti bolnica u Španjolskoj i ta zemlja ukupno je zabilježila preko 200 tisuća zaraženih te je druga po tom broju na svijetu. Prve su pak po broju zaraženih i umrlih Sjedinjene Države čiju smo vladu također izdvojili kao neuspješnu.
Od početnog ismijavanja virusa, svađa američkog predsjednika Donalda Trumpa radi li se o "kineskom" virusu ili ne, do nedavnih preranih zahtjeva za otvaranjem gospodarstva koje je kao nijedno drugo na svijetu pogođeno virusom, čini se da je SAD od svih imao najmanje jasan fokus mjera. Trump je čak nedavno prijetio javno otkazom državnom epidemiologu Anthonyju Fauciju, da bi se odmah nakon toga povukao. Kaotičnim mjerama pridonijela je i decentralizacija vlasti pa će se tako u SAD-u ocjenjivati i mjere svakog pojedinog guvernera.
Na četvrto smo mjesto pozicionirali brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara koji je nedavno svog ministra zdravstva Luiza Henriquea Mandettu jednostavno otpustio. Bolsonaro već tjednima prosvjeduje protiv mjera karantene koje su implementirali guverneri saveznih država, a kako je ministar smatrao da je to potrebno, Bolsonaro se nakon javnih svađa s njim odlučio riješiti ministra. Kako izvještava Washington Post, da bi napravio mjesta za oboljele od COVID-19, Brazil je čak i legendarni stadion Maracanu pretvorio u privremenu bolnicu. I zatim, Kina.
Vladu te zemlje treba posebno ocjenjivati jer ona je odradila vrlo dobar posao u borbi protiv virusa jednom nakon što se izbijanje pretvorilo u epidemiju, a ranije ovog mjeseca ukinute su mjere karantene i u Wuhanu koje su bile mnogo strože nego u Europi. Iako mnogi sumnjaju u ukupne brojke zaraženih i umrlih koje Kina službeno prikazuje, prihvaćen je konsenzus da je vlada epidemiju stavila pod kontrolu. No, kako se svijet sve teže bori s koronavirusom, tako na Zapadu rastu kritike vlade Kine da je u prvim danima i mjesecima epidemije prikrivanjem pravih razmjera štete koju virus čini te uništavanjem dokaza da virus uopće postoji još krajem godine, djelomično kriva za nezapamćenu eksploziju pandemije.
SAD i Velika Britanija već su pozvale na preispitivanje odnosa s Kinom, i njihovo resetiranje.
