Francuska na čelu s predsjednikom Emmanuelom Macronom proživljava jednu od najdubljih političkih kriza. No, iako mora sređivati pitanja u svojoj državi, bavi se i vanjskom politikom. Naime, u subotu je na otvaranju obnovljene katedrale Notre Dame u goste došao i Donald Trump koji je najavio da će, kada preuzme dužnost američkog predsjednika 20. siječnja, riješiti rat u Ukrajini.
On, Macron i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prije ceremonije otvorenja obnovljene katedrale Notre Dame, nasamo su razgovarali u Elizejskoj palači. Bivši zamjenik glavnog tajnika NATO-a, Camille Grand na to je rekao sljedeće:
- Koliko sam shvatio, Emmanuel Macron je prenio Donaldu Trumpu da Europa ne samo da ne može biti izostavljena iz američko-ruskih pregovora, jer ovdje ima svoje ozbiljne sigurnosne interese, nego je i spremna financijski se uključiti u ovaj proces te prije svega snositi rizik vezan uz obranu ukrajinskog suvereniteta.
Macron je već u veljači prvi iznio ideju o slanju NATO-ovih snaga u Ukrajinu. No, tada nije precizirao pod kojim će se uvjetima to dogoditi. Francuska nudi mirovnu misiju, a Elie Tenenbaum, istraživač iz Francuskog instituta za međunarodne odnose (IFRI) koji radi na pripremi Macronovog projekta, objašnjava da bi u misiji moglo sudjelovati pet brigada (oko 40.000 vojnika). Poljska bi mogla preuzeti zapovjedništvo nad jednom od brigada.
Macronu predstoji razgovor s poljskim premijerom Donaldom Tuskom o raspoređivanju poslijeratnih mirovnih snaga u Ukrajini, potvrdili su za Politico europski diplomat i francuski dužnosnik, govoreći pod uvjetom anonimnosti. Međutim, visoki poljski dužnosnik, koji je također želio ostati anoniman, poručio je da su iznenađeni Macronovim prijedlogom. - Ovo nije formula koja bi nam omogućila da donesemo takvu odluku - rekao je te dodao da bi o mirovnim misijama trebali odlučiti Ujedinjeni narodi ili Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, a ne bilateralni razgovori s francuskim predsjednikom. - Slanje poljskih vojnika u Ukrajinu imalo bi smisla samo u formatu NATO-a - dodao je. Grand je rekao: - Postoje tri načina za pružanje sigurnosnih jamstava Ukrajini. Prvi je onaj 'njemački': primiti državu u NATO bez konačnog utvrđivanja granica, kao što je bio slučaj sa Saveznom Republikom Njemačkom 1955. No, Amerika to ne želi, a ne želi ni Njemačka. Drugi je 'izraelski' model: masovna opskrba Ukrajine oružjem i nakon sklapanja mira. Ovaj model je neizvjestan s obzirom na proračunske poteškoće u SAD-u i Europi. Treći je 'korejski' model: međunarodna mirovna misija koja više od 70 godina čuva crtu razgraničenja između Južne i Sjeverne Koreje.
Zelenski je rekao da bi, dok čekaju jamstva NATO-a, posrednička misija mogla zajamčiti sigurnost njegove zemlje.- Zbog svog brzorastućeg vojnog potencijala i zemljopisnog položaja Poljska postaje bitan element takvog plana. Otuda i Macronov posjet Varšavi - uvjeren je Grand. Prema njemu, što više zemalja sudjeluje u takvoj posredničkoj misiji, veća je šansa da se Rusija neće odlučiti na novi napad na Ukrajinu. Pitanje je koliko Macron tu može napraviti jer još nema premijera nakon pada Vlade u Francuskoj. Iako on kao predsjednik i vrhovni zapovjednik oružanih snaga, odlučuje o njihovoj uporabi, nema većinu u parlamentu koja bi izglasala proračun za sve planove.
