EU želi suzbiti normalizaciju upotrebe duhana i stvoriti generaciju bez pušenja do 2040. godine, no i dalje postoje razlike u pravilima o duhanu unutar Unije, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, Agerpres, ANSA, APA, ATA, BTA, dpa, EFE, FENA, HINA, STA, TT u okviru European Newsrooma.
Početkom prosinca većina ministara zdravstva Europske unije izrazila je podršku proširenju područja bez pušenja u nastojanju da se smanji broj smrtnih slučajeva od raka. Preporuka je usvojena uz glasove svih zemalja, osim Njemačke i Grčke koje su bile suzdržane, što ukazuje na određene političke podjele po ovom pitanju.
Cilj novih smjernica je ograničiti pušenje u javnim prostorima gdje se okupljaju djeca ili druge ranjive osobe, poput igrališta, zabavnih parkova, javnih bazena, terasa restorana i javnog prijevoza.
Preporuke također ciljaju na nove duhanske proizvode, poput elektroničkih cigareta i grijanih duhanskih proizvoda, kako bi mlade odvratili od pušenja. Smanjenje izloženosti pasivnom pušenju i aerosolima značilo bi bolju zaštitu za nepušače, navodi se u priopćenju za javnost EU-a.
Tjedan dana ranije, Europski parlament glasovao je protiv rezolucije na istu temu, nakon što su desničarski zastupnici usvojili amandmane za razlikovanje tradicionalnih duhanskih proizvoda od elektroničkih uređaja. Saborska rezolucija imala bi samo simboličnu vrijednost.
Europska komisija predložila je reviziju važećih smjernica iz 2009. jer svake godine oko 700.000 ljudi u EU izgubi život zbog konzumacije duhana, rekao je prije glasovanja novi povjerenik EU za zdravstvo Olivér Várhelyi.
"To je najveći zdravstveni rizik koji se može izbjeći u EU", naglasio je.
Procjenjuje se da uporaba duhana godišnje ubije više od osam milijuna ljudi u svijetu, uključujući oko 1,3 milijuna nepušača koji su izloženi pasivnom pušenju, pokazuju statistike Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) .
Prema podacima EU-a, četvrtina smrti od raka u EU-u, na Islandu i Norveškoj može se pripisati pušenju, što duhan čini vodećim rizikom od raka. Zdravstvena politika ipak je u nadležnosti država članica EU-a, što znači da su nove preporuke neobvezujuće i glavni gradovi mogu ih slobodno provoditi ili ne.
Kao dio europskog plana “Pobijedi rak”, Europska komisija namjerava stvoriti “generaciju bez duhana” u kojoj će manje od 5 posto stanovništva EU-a koristiti duhan do 2040. godine. Osim toga, EU je izdvojila značajna sredstva za podršku državama članicama u provedbi ovih mjera.
Kroz program EU4Health dodijeljeno je 16 milijuna eura bespovratnih sredstava za promicanje politika protiv pušenja, dok je program Horizon dodijelio 80 milijuna eura za istraživanje kontrole duhana i prevencije ovisnosti.
Pad upotrebe duhana, ali sve veći uspjeh e-cigareta
Potrošnja duhana u EU je u padu posljednjih desetljeća, ali tempo varira ovisno o zemlji.
Prema nedavnom istraživanju Eurobarometra o stavovima Europljana prema duhanu i srodnim proizvodima, gotovo četvrtina stanovništva EU-a (24%) puši – što je pad od jednog postotnog boda u odnosu na istraživanje iz 2020. – no udjeli se uvelike razlikuju među zemljama. Bugarska (37%), Grčka (36%) i Hrvatska (35%) su rangirane najviše, dok su Švedska (8%) i Nizozemska (11%) rangirane najniže.
Unatoč sve većem usponu e-cigareta, koje konzumiraju osobito mladi ljudi u dobi od 15 do 39 godina, cigarete u kutiji i dalje su najpopularniji izbor. Prosječna potrošnja također ostaje ista u odnosu na brojke iz 2020. godine, s konzumiranih 14 cigareta dnevno.
''S obzirom na opsežno oglašavanje e-cigareta kao zdravijih alternativa tradicionalnom pušenju, one su postale popularne među osobama koje pokušavaju prestati pušiti'', rekao je Josef Hamoud iz Sveučilišnog medicinskog centra u Göttingenu u Njemačkoj, glavni autor studije o dvostrukoj upotrebi e-cigareta i tradicionalnog pušenja.
''Još uvijek postoji mnogo toga što ne znamo o dugoročnim zdravstvenim učincima e-cigareta'', pojasnio je.
Strahujući od masovnog korištenja cigareta među mladima, neke su zemlje zabranile e-cigarete ili barem zabranile verzije za jednokratnu upotrebu ili okuse prilagođene djeci.
U Nizozemskoj je početkom studenog sud potvrdio vladinu zabranu aroma za e-cigarete koje nisu na bazi duhana, uz obrazloženje da potiču mlade na pušenje. Sud u Haagu presudio je protiv duhanskog giganta British American Tobacco. Zabrana aroma na snazi je od 1. siječnja 2024. godine.
S obzirom na masovne smrtne slučajeve uzrokovane duhanom, mnogi medicinski istraživači pozivaju da e-cigarete ostanu legalne kao alat za prestanak pušenja – uz istovremeno poduzimanje svih mogućih mjera kako bi se spriječilo da mladi počnu s bilo kojom od tih navika.
Razlike unutar EU u borbi protiv pušenja
Podaci iz više od 40 zemalja koje je prikupilo Smoke Free Partnership, europska koalicija nevladinih organizacija koje se bore za kontrolu duhana, pokazuju da je 2022. godine polovica zemalja na europskom kontinentu imala "dobre" ili "vrlo dobre" mjere za zaštitu civila od pasivnog pušenja, na primjer kroz zabranu pušenja na određenim mjestima.
Neke europske zemlje zabranile su pušenje u blizini škola, izvan radnih mjesta ili na sportskim stadionima, no Švedska je jedina europska zemlja koja je u potpunosti zabranila pušenje na terasama restorana i barova.
U Švedskoj je nizak broj pušača koji svakodnevno puše, uglavnom zahvaljujući tradiciji korištenja snusa – usitnjenog duhana koji se stavlja ispod usne i smatra se manje štetnim jer šteti samo korisniku. Prema posljednjim podacima, 22 posto švedskih muškaraca i 10 posto žena svakodnevno koristi snus.
Od 2014. godine snus bez duhana, s dodatkom nikotina, dostupan je i postao je iznimno popularan, posebno među mladima, jer je često aromatiziran. Kako nije službeno duhanski proizvod, EU ga ne zabranjuje, iako nacionalne zabrane postoje u nekim državama. Velike međunarodne duhanske tvrtke koje posjeduju mnoge švedske proizvođače snažno se bore da proizvod ne bude proglašen ilegalnim izvan Švedske.
Niski porezi, veliki broj pušača?
Porezi na duhanske proizvode također se razlikuju među zemljama članicama, što izravno utječe na cijenu, a time i na potrošnju.
Primjerice, u Irskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu porezi su vrlo visoki, što je pridonijelo značajnom smanjenju stope pušenja, dok su u drugim zemljama, poput Poljske, porezi niži, a potrošnja i dalje visoka.
Bugarska je među prvih deset zemalja u svijetu po broju pušača i ima najnižu cijenu cigareta u EU, rekao je Dimitar Sabev iz Instituta za ekonomska istraživanja pri Bugarskoj akademiji znanosti, predstavljajući nedavnu studiju provedenu u suradnji s Bečkim institutom za međunarodne ekonomske studije u ime Koalicije za život bez dima u Bugarskoj.
Voditelj studije je dalje rekao da treba uzeti u obzir cijenu cigareta.
"Naše su simulacije pokazale da će pušenje u Bugarskoj nastaviti rasti ako se zadrži trenutni model oporezivanja cigareta", ustvrdio je Sabev.
Slovenija već slijedi mnoge preporuke EU-a o smanjenju izloženosti pasivnom pušenju i aerosolima, rekla je ministrica zdravstva Valentina Prevolnik Rupel.
Sljedeće godine stupit će na snagu stroža pravila, poput zabrane e-cigareta s okusom i grijanih duhanskih proizvoda, kao i zatvaranja pušačkih soba u zatvorenim javnim i radnim mjestima do kraja 2025. godine.
Nacionalni zavod za javno zdravstvo procjenjuje da bi značajno povećanje cijena duhanskih i srodnih proizvoda također doprinijelo smanjenju pušenja, jer je financijski razlog, uz brigu o zdravlju, najvažniji čimbenik odluke o prestanku pušenja.
U Hrvatskoj je u procesu donošenja novi zakon kojim se postojećoj zabrani pušenja u zatvorenim prostorima dodaju grijani duhanski proizvodi. Novi zakon također zabranjuje pušenje na otvorenom unutar 20 metara od ulaza u zdravstvenu ili obrazovnu ustanovu.
Zasad se ne planira proširiti zabrana pušenja na druge otvorene javne prostore. Zabrana pušenja na terasama kafića vjerojatno bi naišla na veliki otpor, kako ugostitelja tako i njihovih gostiju. Odlazak na kavu jedan je od najomiljenijih društvenih običaja koji je za mnoge Hrvate nezamisliv bez cigarete. Unatoč raznim kampanjama protiv pušenja i povećanim porezima na duhanske proizvode, pušenje je i dalje popularna navika hrvatskog stanovništva.
U Rumunjskoj , gdje u prosjeku puši 34 posto stanovništva, pušenje je zabranjeno u svim zatvorenim javnim prostorima, javnom prijevozu i igralištima. Učenicima je zakonom zabranjeno pušenje u obrazovnim ustanovama, kao i prodaja proizvoda za pušenje osobama mlađim od 18 godina.
Prema studiji 'Youth Risk Behavior Surveillance System (YRBSS) 2022', 40 posto srednjoškolaca u Rumunjskoj popušilo je barem jednu cigaretu u životu.
Izvan EU
Federacija Bosne i Hercegovine, jedan od dva bh. entiteta, od 13. prosinca provodi strogu zabranu pušenja u zatvorenim javnim prostorima. Od siječnja 2025. godine cijene cigareta i duhana će rasti zbog povećanja trošarina, kao dio strategije smanjenja potrošnje duhana kroz financijski pritisak.
Nasuprot tome, u entitetu Republika Srpska pušenje je dopušteno u većini mjesta, iako se povremeno raspravlja o regulatornim promjenama.
Albanija je povećala trošarinu na duhan u siječnju 2023. godine.
U pokušaju daljnjeg poboljšanja zdravstvene zaštite od duhanskih proizvoda, albanska Komisija za europske poslove predložila je izmjene postojećeg zakona protiv duhana. Cilj mu je pooštravanje kazni za one koji prodaju ili nude duhan mlađima od 18 godina, kao i zabrana prodaje elektroničkih cigareta, shisha, nargila i drugih sličnih proizvoda.
