Oscilacije temperature zraka negativno utječu na zdravlje građana, bez obzira na to koje su dobi. To nije subjektivan dojam, nego znanstveno utemeljena činjenica - vrijeme utječe na naše opće stanje, raspoloženje, osobito ako imamo neke kronične tegobe.
Pad koncentracije povezan s promjenama
Proteklih dana bile su česte izmjene vremena, južina uz zatopljenje, a potom prolazak hladne fronte uz naoblačenje s oborinama i zahladnjenjem. Na takve promjene su reagirali ne samo bolesni i osjetljivi ljudi, već je i većina zdravih osoba osjećala tegobe, kazala je za HRT Ivana Havrle Kozarić iz DHMZ-ovog Odjela za klimatsko modeliranje.
“Svaki organizam konstantno se mora prilagođavati naglim promjenama i temperature i vlažnosti i tlaku zraka. Iz tog razloga smo mogli proteklih dana čuti da se većina ljudi žali, da su umorni, nemaju koncentracije, elana, ni u školi, niti na poslu. Neki su se žalili i na čudne bolove ili na mjestima prijašnjih ozljeda ili općenito bol u mišićima”, kazala je.
Meteorolabilne osobe
“Promjene u atmosferi mogu utjecati na neke funkcije u ljudskom organizmu i to naročito kod meteorolabilnih osoba. To su osobe koje su osjetljive na značajne promjene meteoroloških elemenata. One se sporije i teže prilagođavaju novonastalim vremenskim prilikama”, pojasnila je i navela koje su najčešće tegobe:
“Razdražljivost, nervoza, glavobolja, slaba koncentracija, smanjen radni učinak, nesanica, ali i pojačani bolovi te kod kroničnih bolesnika izraženije tegobe s postojećim bolestima.
Ekstremi sve češći
Napomenula je da meteorolozi primjećuju da se sinoptički sustavi često izmjenjuju nad našim područjem.
“To za ljudski organizam nije nikako povoljno. Ne stignemo se prilagoditi na te sve promjene”, kazala je i istaknula da mnoga istraživanja potvrđuju sve veću učestalost dugotrajnih vrućina, pa onda dosta česte pojave grmljavinskih oluja, bujičnih poplava, zatim suša.
Tako da se za sada, moramo na vrijeme pripremiti i zaštititi. U tome nam pomažu rana upozorenja na opasne vremenske pojave koje izrađuju kolege meteorolozi u DHMZ-u, kazala je meteorologinja.
Nagle promjene vremena nisu ugodne ni zdravom čovjeku, a posebno nisu onome koji ima zdravstvenih poteškoća. Ivana Havrle Kozarić naglasila je da se očekuje zahladnjenje uz jačanje vjetra.
“Zašto to spominjem? To su kategorije osjeta ugode koje pokazuju postoji li toplinska ravnoteža među tijelom i okolinom. U većoj mjeri osjet ovisi o meteorološkim faktorima kao što su temperatura, strujanje, vlažnost, sunčevo zračenje”, ističe.
Kronični bolesnici
Sami sebi možemo pomoći odjećom i tjelesnim aktivnostima, kazala je.
“Što se tiče trenutačne situacije, ona je posebno nepovoljna za srčane i kardiovaskularne bolesnike, za bolesnike s respiratornim bolestima i za astmatičare. Savjetuje im se izbjegavanje napora i izlazaka u najhladnijem dijelu dana, kako se organizam ne bi dodatno mučio prilagodbom iz toplog prostora na hladan vanjski zrak i obrnuto. Te nagle promjene upravo su ono s čim se bore onda osjetljiviji organizmi”, naglasila je Havrle Kozarić.
Uz klimatske promjene i sve toplije zime, rjeđa je pojava hladnih valova, napomenula je i dodala da je svaka zima sve toplija, ali da kraća intenzivna hladna razdoblja mogu djelovati na zdravlje. Posebno je istaknula da se srčani bolesnici ne bi trebali npr. čistiti snijeg. Njima se zbog hladnoće sužavaju krvne žile, što je potencijalna opasnost za pogoršanje bolesti.
