Kraj jedne i početak nove godine vrijeme je kada župnici u katoličkim župama diljem Bosne i Hercegovine blagoslivljaju obitelji i domove vjernika. Uz blagoslov, prikupljaju se i statistički podaci koji vrlo često daju preciznu sliku župe, ne samo broja vjernika već i vitalnosti. Nakon niza godina, statistika župe svetog Ante Padovanskog Bugojno pokazala je blagi trend povratka vjernika u ovu župnu zajednicu na području Srednjobosanske županije, koja je u proteklom ratu teško stradala, piše Večernji list BiH.
- Nakon blagoslova obitelji koji smo radili početkom 2023. godine u župi Bugojno imali smo 1574 vjernika. Prilikom blagoslova koji smo upravo završili statistika za 2024. pokazala je da imamo 1762 vjernika, gotovo 200 više u odnosu na statistiku iz 2023. godine. Krštenja smo imali 23, pet manje u odnosu na 2023., dok je broj umrlih i u 2023. i u 2024. godini isti, obje godine imamo 83 preminula župljanina - kaže fra Nikica Vujica, župnik u Bugojnu.
Iako je među župljanima i dalje dosta osoba starije životne dobi, raduje podatak da je u Bugojnu u porastu i broj obitelji s više djece.
- Prema podacima prikupljenim prilikom blagoslova obitelji, u župi Bugojno imamo deset obitelji s četvero i više djece te 21 obitelj s troje djece. Imamo i 33 studenta u župi s kojima smo nedavno organizirali susret - kazuje nam bugojanski župnik.
Statistiku župe značajno je popravilo desetak obitelji koje su se vratile iz zapadnoeuropskih zemalja, uglavnom Austrije i Njemačke.
- Dok smo razgovarali kazali su mi da su sigurnost i školovanje među glavnim razlozima zbog koji su se odlučili na povratak. Ono što me kao župnika posebno raduje jest što sam prilikom blagoslova svjedočio radosti u obiteljima i nadi u bolje sutra na ovim prostorima - prenio nam je fra Nikica Vujica dojmove nakon nedavnog blagoslova obitelji u župi Bugojno.
Trend blagog povratka Hrvata katolika u Bugojno koji se dogodio nakon višegodišnjih trendova odlaska i smanjenja broja vjernika treba iskoristiti te onima koji žive u Bugojnu, kao i povratnicima, otvoriti perspektivu ostanka. A za nju je najprije nužan posao, potom školovanje na materinskom jeziku, ali i osjećaj sigurnosti i pravde za hrvatske žrtve koji se značajno poboljšao izvođenjem pred lice pravde Dževada Mlaće i Selme Cikotića, glavnih kreatora i nalogodavaca progona Hrvata iz Bugojna u proteklom ratu. Uz pravosuđe, koje treba završiti započeti postupak, puno se očekuje i od političkih predstavnika koji se trebaju izboriti za zastupljenost i Hrvata u općinskim institucijama i javnim poduzećima, ali i investitora, koji će otvarati nove prilike za posao svim Bugojancima, uključujući i one koji su se vratili iz zapadne Europe i odlučili život nastaviti tamo gdje su im korijeni.
