Naime, na početku školske godine 2024./2025. Hercegbosanska županija svjedočila je povratku 19 učenika, od kojih 17 njih pohađa škole u Tomislavgradu i Livnu, dok je dvoje upisano u škole u Drvaru. Posebnu pozornost privlači dolazak dvoje djece Nijemaca, čiji su roditelji odlučili nastaniti se nedaleko od Livna. Ovaj trend povratka mladih obitelji u rodne krajeve oslikava širi društveni kontekst, uključujući promjene u Europi, ali i specifične mjere i uvjete u lokalnim zajednicama Bosne i Hercegovine.
Društvene promjene
Ključni razlozi povratka stanovnika, a što se odražava i u broju upisane djece, mogu se tražiti u promjenama u Njemačkoj i drugim europskim zemljama koje su popularne među iseljenicima. Dolazak velikog broja migranata u Njemačku donio je promjene u društvenom tkivu te izazvao nesigurnost i nezadovoljstvo kod dijela stanovništva. Istodobno, nametanje rodne ideologije u obrazovnim sustavima i širem društvu naišlo je na otpor među konzervativnijim obiteljima koje žele očuvati tradicionalne vrijednosti. Nekoliko roditelja s kojima smo razgovarali posvjedočilo je o prisiljavanju da se, primjerice, muška djeca odijevaju kao djevojke, što je bila kap koja je prelila čašu. Ova kombinacija čimbenika, uključujući i određene ekonomske izazove u zemljama poput Njemačke, Austrije i Irske, potaknula je mnoge obitelji na povratak u domovinu. Daleko od toga da su se vratili u uređeniju zemlju koja je i ekonomski stabilna, ali se njihova odluka temelji na vrijednostima koje su oni živjeli i nastoje prenijeti na svoje nasljednike. Njihova odluka odraz je težnje za stabilnijim okružjem, boljom podrškom lokalnih zajednica i očuvanjem obiteljskih vrijednosti. Povratnici u Hercegbosansku županiju, posebno u Tomislavgrad i Livno, svjedoče o tome kako lokalna zajednica pruža mogućnosti za novu integraciju.
Broj djece upisane u škole potvrđuje oporavak zajednice koja se suočavala s vjerojatno najvećim demografskim izazovima stoljećima, uključivo i razdoblja u vremenu bivše Jugoslavije. Zanimljiv je podatak o dolasku dvoje djece njemačkih državljana, što s određenom dozom optimizma signalizira zanimanje stranih obitelji za život u ovom području, što može otvoriti vrata daljnjem razvoju. Daleko uspješnija od svih drugih većinski hrvatskih županija, ona sa sjedištem u Širokom Brijegu, nešto ranije svjedoči istovjetan trend. Pozitivan primjer utjecaja lokalnih mjera na povratak obitelji pruža Zapadnohercegovačka županija.
Kroz sustavne inicijative, kao što su financijske potpore obiteljima, ova županija pokazuje kako politika može aktivno potaknuti povratak iseljenika. Roditelji novorođenčadi ostvaruju jednokratnu potporu za opremu djeteta u iznosu od 500 KM, dok obitelji s troje i više djece imaju pravo na mjesečni dodatak od 500 KM do sedme godine djetetova života. Posebna briga posvećena je nezaposlenim majkama, koje primaju mjesečnu naknadu od 350 KM tijekom prve godine djetetova života, dok zaposlene majke uživaju pravo na naknadu za rodiljski dopust. Ove mjere nisu samo podrška obiteljima već i snažan signal povjerenja u sustav.
Primjer napretka
Prema podacima Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i športa ZH županiji, 71 učenik, uključujući 33 prvašića povratnika, upisan je početkom školske godine, što nadmašuje brojke iz lipnja 2024. godine. Većina povratnika dolazi iz Njemačke, Austrije i Irske, a zabilježeni su, zanimljivo, i prvašići iz Ukrajine. Premda su trendovi ohrabrujući, povratak obitelji u Bosnu i Hercegovinu nosi izazove. Jedan od ključnih je nedostatak infrastrukture, uključujući vrtiće, škole i zdravstvene ustanove, posebno u ruralnim dijelovima, poput Hercegbosanske županije. Također, ekonomski uvjeti i radna mjesta često su ograničeni, što može obeshrabriti daljnji povratak. S druge strane, povratnici donose nova iskustva, znanja i ideje koje mogu obogatiti lokalne zajednice. Njihovo uključivanje u razvojne projekte, poticanje poduzetništva i revitalizaciju poljoprivrede može biti ključ za dugoročnu održivost ovih regija. Kombinirani podaci iz Hercegbosanske i Zapadnohercegovačke županije ukazuju na pozitivan trend povratka, koji se temelji na kvalitetnim mjerama podrške obiteljima i promjenama u društvenim okolnostima europskih zemalja. Međutim, za daljnji napredak ključno je osigurati sustavno praćenje potreba povratnika, ulaganje u obrazovnu i socijalnu infrastrukturu te jačanje gospodarstva koje će pružiti dugoročnu sigurnost obiteljima. Hercegbosanska i Zapadnohercegovačka županija mogu postati primjeri održivog razvoja i integracije povratnika.
