Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel predložio je u srijedu stvaranje Europske geopolitičke zajednice te postupno uključivanje zemalja zapadnog Balkana u pojedine sektorske politike EU-a, sukladno njihovu napretku u procesu pristupanja.
“Postoji geopolitička zajednica koja se proteže od Reykjavika do Bakua ili Erevana, od Osla do Ankare. Čvrsto sam uvjeren da od toga geopolitičkog prostora treba napraviti političku realnost. I to moramo učiniti odmah”, rekao je Michel u svom govoru na plenarnoj sjednici Europskog socijalnog i gospodarskog odbora, jednog od savjetodavnih tijela Europske unije.
Prije Michela slične prijedloge nedavno su iznijeli francuski predsjednik Emmanuel Macron i bivši talijanski premijer Enrico Letta.
Macron se u svom govoru na Dan Europe, 9. svibnja u Strasbourgu, zauzeo za stvaranje "Europske političke zajednice" kako bi se povećala suradnja EU-a s drugim europskim zemljama pošto pristupanje tih zemalja EU-u nije realno u skorijoj budućnosti.
Nekoliko dana prije toga, bivši talijanski premijer Enrico Letta u intervjuu belgijskom listu Le Soir predložio je stvaranje Europske konfederacije koju bi činilo 27 država članica EU-a, šest zemalja zapadnog Balkana te Ukrajina, Moldavija i Gruzija. Letta je rekao da se takva konfederacija može stvoriti odmah po završetku rata u Ukrajini.
Letta kao i Macron kažu da sadašnji proces proširenja ide presporo, države kandidatkinje godinama pregovaraju, uvijek netko nekoga blokira.
Isto tako nemoguć je ubrzani proces pristupanja jer bi to dovelo u pitanje jedinstveno tržište i otežalo funkcioniranje Unije. Prema Letti, članstvo u konfederaciji ne bi značilo automatski članstvo u EU-u, jer se može pretpostaviti da neke zemlje to ni ne žele, ali bi bilo preduvjet za to.
Michel kaže da njegov prijedlog ni na koji način nije zamišljen kao zamjena za proširenje.
“Želim biti vrlo jasan od samog početka. Ova inicijativa ni u kojem slučaju ne ide za tim da zamijeni proširenje ili osigura novi izgovor za odugovlačenje. Isto tako, to nije ni jamstvo za one koje sudjeluju (u Europskoj geopolitičkoj zajednici) da će jednog dana biti članice EU-a”, rekao je Michel.
Tom geopolitičkom zajednicom upravljat će čelnici država koje u njoj sudjeluju i koji će se sastajati najmanje dva puta godišnje. Glavno područje suradnje te geopolitičke zajednice bit će vanjska politika, kaže Michel.
Michel kaže da se već počeo konzultirati s 27 čelnika država članica o toj temi, koju će također staviti na dnevni red samita EU-a u lipnju. Na marginama toga samita organizirat će sastanak čelnika EU-a s čelnicima zapadnog Balkana,
U srijedu popodne iz Europskog vijeća stigla je potvrda te najave, u kojoj se kaže da su čelnici šest zemalja zapadnog Balkana pozvani na susret s članovima Europskog vijeća uoči samita 23. lipnja.
Samit EU-a održava se 23. i 24. lipnja u Bruxellesu, a susret s čelnicima zapadnog Balkana predviđen je 23. lipnja ujutro.
Michel je rekao da će predložiti održavanje konferencije ovoga ljeta na kojoj bi se okupili čelnici EU-a i partnerskih zemalja kako bi razgovarali o njegovu prijedlogu nove zajednice.
“Ovaj prijedlog bit će posebno koristan za Europsku uniju i za one koji joj se nastoje pridružiti. On će također ponuditi okvir za jačanje političkih odnosa s drugim, nama bliskim, državama”, rekao je Michel.
Govoreći o procesu pristupanja Uniji, Michel kaže da ga treba ubrzati, ali da mora biti i reverzibilan, da zemlja koja ne poštuje osnovna načela bude vraćena na početak.
Isto tako predlaže postupno uključivanje država koje pregovaraju o članstvu u pojedine sektorske politike EU-a, a ne da čekaju završetak cijelog pristupnog procesa.
Primjerice, kada neka država članica zadovolji potrebne kriterije u nekom sektoru, moći će odmah aktivno sudjelovati u radu Vijeća EU-a, ovisno o dnevnom redu i imati pristup nekim programima i financijskim sredstvima.
S tim zajedno ide i načelo reverzibilnosti, što znači ako neka zemlja napravi korak unatrag, primjerice u pogledu vladavine prava, izgubila bi neke od povlastica koje je stekla tijekom pristupnog procesa, kaže Michel.
Michel kaže da bi taj novi pristup proširenju potaknuo i ubrzao strukturne reforme u zemljama koje teže članstvu u EU-u.
