Dr. Alemka Markotić i jučer je u emisiji Nedjeljom u dva istakla brzi razvoj cjepiva za SARS-CoV-2 temeljenog na tehnologiji mRNA, a koje je vrlo blizu Fazi 1 kliničko ispitivanja. Doista, prije nekih tri tjedna objavljeno je kako je kompanija Moderna u suradnji s National Institutes of Health ubrzano radi na takvom cjepivu pod imenom mRNA-1273. U tom slučaju bilo bi sasvim točno i to da je Moderna pionirska kompanija u tehnologiji mRNA, odnosno glasničke RNA, a ovo je njihovo deseto cjepivo koje je došlo do faze kliničkog ispitivanja.
Kako nam je ranije objasnio prof. dr. sc. Gordan Lauc iz Genosa, riječ je o riječ je o ubacivanju mRNA u stanicu, nakon čega stanica proizvodi protein koji je kodiran tim RNA, a onda na taj protein nastaju protutijela koja nas onda štite od virusa. Cjepiva na tehnologiji mRNA razvijaju i njemačke tvrtke CureVac i BioNTech. Svakako je vjera u brzi razvoj cjepiva pozitivna vijest u trenucima kada se čini da je zaraza u Lombardiji i Americi van kontrole, da je u Singapuru moguć i drugi val jer je tamo jučer bilo 120 novih oboljelih.
Dr. Lauc oprezan je jer u ovom trenutku nema dovoljno informacija kojima bi se potvrdio crni scenarij drugog vala. Što se najvećih žarišta tiče ističe kako je potrebno optimirati brzinu širenja epidemije da bi je zdravstveni sustav mogao podnijeti.
– Možemo samo minimalizirati kontakte, prati ruke i koristiti maske, to je otprilike ono što se može poduzeti, nemamo drugog oružja – rekao je i dodao kako protiv virusa, zapravo, postoji jako malo učinkovitih lijekova, dok za učinkovito i sigurno cjepivo treba vremena. – U Singapuru po Worldometeru koji je nešto ažurniji od Instituta Robert Koch, ne vidim eksponencijalni rast iako on postoji, ali nije tako dramatičan kao na žarištima u Europi.
U Lombardiji će se zaraza jako teško staviti pod kontrolu jer kada se jednom raširi među tolikim brojem ljudi, jako je teško prepoznati tko je uopće zaražen pa je teško i izvesti mjere karantene. Vidimo da svoje mjere zaoštravaju i one zemlje koje su u početku bile odredile da ostave škole i druge institucije otvorenima, jer vide da im je broj zaraženih i umrlih sve veći i veći, da se nalaze tako gdje nisu željeli biti. Te statistike možemo apstraktno shvatiti, no postotak smrtnosti od dva posto u Njemačkoj koja ima 80 milijuna ljudi, to ispada gotovo dva milijuna, to je nešto vrlo konkretno. Tumačiti kako se radi o starijima, očito nije u redu – upozorava prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain s Helmholtz centra za infektologiju u Braunschweigu.
Na prvu, moglo bi se zaključiti kako je virus mutirao ili je promijenio karakteristike. No ugledni hrvatski mikrobiolog prof. dr. sc. Nenad Ban sa ETH u Zurichu ne misli da se to dogodilo, te preporučuje standardne metode suzbijanja.
– Mislim da virus nije promijenio karakteristike i njegova transmisija nije postala veća nego sto je bila. Radi se o pandemiji koju je teško kontrolirati zato sto je takozvani reproduktivni broj virusa R0 relativno visok. To znaci da u prosjeku jedna osoba inficira oko tri osobe u normalnom svakodnevnom saobraćanju. Dakle potrebno je inzistirati na izolaciji i socijalnom distanciranju koje nije uvijek uspješno ili zato sto ljudi nemaju drugog izbora, imaju li, primjerice, poslove koje moraju obavljati ili jednostavno nije lako izbjeći svakodnevne rutine i socijalne kontakte, kaže dodajući kako se tu razvija i moralna dilema koja je dobro opisana u teoriji igara kod donošenja odluka po principu tko ima korist od koje odluke.
– U slučaju koronavirusa cijelo društvo će imati koristi ako se izoliramo jer se virus neće širiti. Međutim za pojedinca je najveća korist ako se ne pridržava pravila izolacije. Na taj način moći će se slobodno kretati - družiti sa još par takvih pojedinaca ali će biti zaštićen od bolesti jer se svi drugi izoliraju. Upravo zato je koji puta potrebno zakonski sprečavati takvo ponašanje – smatra dr. Ban.
Jučer popodne broj zaraženih u Americi bio je 311.637.
Hrvatski znanstvenik prof. dr. sc. Igor Štagljar sa Sveučilišta u Torontu kaže kako je u SAD sada nužna potpuna izolacija, što više testiranja nakon čega treba izolirati asimptomatične nositelje. – Zapravo nikada nije prekasno za takve mjere ali zbog totalne ignorancije njihove savezne vlade će imati najmanje 100.000 umrlih i to su vrlo konzervativna predviđanja – smatra dr. Štagljar.
No, dr. Mario Škugor s Cleveland Clinic nada se da je vrhunac ipak već dosegnut iako ima problea.
– Još uvijek nema dosta testova. Ne znam kako je drugdje ali u Ohiu za sad stvari idu bolje od prosjeka. Broj novih slučajeva raste polako tako da se čini da smo usporili širenje. Za sada imamo dovoljno zaštitne opreme, ventilatora i kreveta. Sljedeća dva tjedna će pokazati koliko smo uspješni. Jedino nam fali testova da znamo točno kakva je situacija. Golf igrališta su otvorena tako da nismo do kraja zatvoreni u kuće. Moral ljudi oko mene je vrlo dobar za sad. Pratimo šta se događa i nadamo se da smo dosegli vrhunac epidemije, no za sad broj novih slučajeva raste svako dan – kaže dr. Škugor.
U znanstvenoj zajednici vlada konsenzus da ćemo lijek i cjepivo unatoč brzom razvoju ipak pričekati neko vrijeme. No, dr. Čičin-Šain ima pretpostavku na koji način će se epidemija završiti, no to će ipak teško ići bez cjepiva.
– Mislim da će sve ovo proći onda kada se stvori imunitet krda, u tom smislu Britanci koji nešto o tome govore imaju pravo, ali nemaju pravo da do imuniteta krda dođu na način da žrtvuju stotine tisuća ljudi. Ne razumije se kontekst činjenice kako Amerika već sada grca pod teretom zaraze sa samo 300.000 zaraženih od ukupno 300 milijuna. To je jedna desetina od jedan posto. A za imunitet krda treba imati 60-70 posto ljudi s imunitetom. Jedina šansa da se to postigne jest cjepivo. No, ne vidim kako se ono može razviti prije najmanje godinu dana. A jednom kada ga se pronađe, svakako ga treba uvrstiti u kalendar cijepljenja, smatra hrvatski znanstvenik nastavljajući kako je iz početka je bilo jasno da će se raditi o jednoj širokoj zarazi, no u tom trenutku ipak smo se zavaravali da virus neće udariti na toliko načina kao što sada vidimo, koliko će ljudi doista biti zahvaćeno. Jer doista od španjolske gripe naovamo nije bilo ničega iole sličnog. Do lijeka je, dakle, dug put.
– Postoji konsenzus znanstvene zajednice oko toga da razvoj lijeka može znatno brže ići nego razvoj cjepiva. I doista jako puno laboratorija ide u smjeru da se traži lijek kako bi se spriječila ta bolest. Prilično sam optimističan u tome da će se nešto pronaći s obzirom na to da koliko laboratorija i znanstvenih grupa u ovome trenutku radi na tome. Moguće je da se radi i nekom sredstvu koje je već klinički odobreno. Stvar je i u tome što je ovo sasvim novi virus za koji nemamo razvijen eksperimentalni model kojim bi se mogla mjeriti učinkovitost pojedinih supstanci protiv virusa. Za neke viruse razvoj je takvog modela trajao i nekoliko desetljeća, a ovdje smo u situaciji da ga moramo razviti praktično u nekoliko tjedana, i to doista ide dosta brzo. Vjerujem da ćemo već prije kraja ljeta znati koji tvari djeluju protiv ovog virusa. Prvi klinički testovi rade se za one lijekove koji su već odobreni. No, u klinici ima i jedan specifičan problem, a to je da se teško utvrđuje je li neki lijek doista pomogao u ozdravljenju ili bi pacijent ozdravio i bez njegove primjene. I zato ta testiranja nisu tako jednostavna. Kod cjepiva su stvari još kompliciranije jer se testira na zdravim ljudima gdje se onda nakon nekog vremena gleda koliko se cijepljenih ljudi zarazilo u odnosu na one koji nisu dobili cjepivo, odnosno kontrolne skupine. Za prikupljanje dovoljno podataka potrebni su mjeseci. Očiti je problem da smo kod ovog virusa u utrci s vremenom, navodi hrvatski znanstvenik upozoravajući da kada govorimo o smrtnosti, onda treba podsjetiti da kod velikog broja zaraženih, kao što je to slučaj u Lombardiji, dolazi do preopterećenosti zdravstvenog sustava gdje se smrtnost povećava uslijed nedovoljnih uvjeta za izlječenje pa umiru i oni koji ne bi trebali, odnosno preživjeli bi u idealnim uvjetima. Tada se smrtnost povećava sa dva na pet ili šest posto, više. A i sa dva posto je to jedna užasna brojka, jer svaki postotak može značiti milijune umrlih.
– Što se tiče nastavka pandemije u Hrvatskoj, mislim da će preporuke i pravila na kojima inzistira nacionalni stožer civilne zaštite uroditi plodom te da će se situacija popraviti. Međutim dilema oko toga kako nastaviti će biti najteža upravo tada kada se situacija popravi. Naime, u ovom trenutku svima je jasno da se treba izolirati da se uspori i spriječi širenje bolesti. Međutim za dva mjeseca situacija će izgledati varljivo dobro. Broj bolesnih i novih slučajeva će se smanjiti i svi će očekivati kompletan povratak na normalu. Međutim ako se to napravi što će spriječiti da se virus opet ne počne siriti, i to se vjerojatno sada dešava u Singapuru. Dakle, naći ćemo se u strašnoj dilemi, da li i dalje zadržati određene stroge mjere i time paralizirati male ostatke turizma kojima bi se mogli nadati ili riskirati da se razvije ogromno žarište bolesti na Jadranu i drugim turističkim odredištima. A taj drugi scenarij ako se odustane od mjera izolacije je više nego vjerojatan. Naime, ako ne postoje pravila onda će se uvijek naći, možda mali, ali dovoljan broj ljudi i turista koji će pokušati iskoristiti situaciju “pojedinca” da uživaju na moru dok su svi ostali u izolaciji. Još će veća briga biti to što će Hrvatska biti relativno pošteđena velikog broja oboljelih, kako se barem sada čini, pa ćemo možda biti najdraža destinacija malom broju turista kojih nije briga (možda mladih ljudi koji uglavnom pokazuju blaže simptome bolesti) i koji će rado doći na Jadran iz na primjer Italije ili Austrije gdje je do sada zabilježen veliki broj slučajeva – misli dr. Nenad Ban.
