Najsnažniji su udar koronakrize u 2020. godini pretrpjela srednja poduzeća, dok su najmanje poremećaja osjetila mikropoduzeća čiji se broj lani i povećao, pokazuju u utorak objavljeni rezultati studije Ekonomskog instituta, Zagreb provedene za Mastercardov projekt Uplift.
Mastercard je projekt Uplift pokrenuo u srpnju ove godine, namijenjen razvoju poslovanja mikro, malih i srednjih poduzetnika s fokusom na turizam, koji se u 2020. uslijed pandemije pokazao kao jedna od najpogođenijih djelatnosti.
U sklopu projekta nastala je studija Ekonomskog instituta, Zagreb "Utjecaj pandemije covid-19 na poslovanje mikro, malih i srednje velikih poduzeća u Republici Hrvatskoj" u kojoj je, osim po veličini poduzeća, analizirano stanje po županijama te djelatnostima.
Lani je u Hrvatskoj bilo 137.786 mikro, malih i srednjih poduzeća, koja su zapošljavala 609 tisuća ljudi, a zbirni rezultati studije pokazuju da su mikro i mala poduzeća, bez obzira na manju količinu državnih potpora i veće zaduživanje, zahvaljujući svojoj fleksibilnosti pretrpjela manje negativnih posljedica od srednjih i velikih poduzeća.
"Također, još se jednom potvrdilo kako je Hrvatska doista duboko ovisna o turizmu. Naime, mikro, mali i srednji poduzetnici u priobalnim županijama su iskazali značajan pad aktivnosti, dok su kontinentalne županije, pa čak i neke od najsiromašnijih, iskazale značajan rast poslovne aktivnosti. Možemo stoga čak i zaključiti da će krizna 2020. godina zahvaljujući pandemiji biti jedna od rijetkih godina u kojima Hrvatska bilježi barem maleno izjednačavanje velikih razlika u regionalnim razinama razvijenosti", napisano je u objavi za medije Mastercarda.
Prema rezultatima studije, najsnažniji su udar krize u 2020. godini pretrpjela srednja poduzeća, a najmanje su smetnji osjetila mikropoduzeća. Ta je skupina najmanjih među malima jedina kojoj se broj poduzeća u odnosu na pretkriznu 2019. godinu povećao i to za 3,2 posto.
"To znači da su upravo ta poduzeća odgovorna za ukupan rast broja poduzeća u ovom sektoru. Istovremeno, broj malih poduzeća se smanjio za 3,1 posto, a broj srednjih poduzeća za čak 7,3 posto. Ovakvi rezultati su vjerojatno posljedica osnivanja novih mikro poduzeća koja su u pandemijskoj recesiji prepoznala priliku za poslovni uspjeh. Privatna mikropoduzeća ujedno bilježe najmanje smanjenje broja zaposlenih i najmanje povećanje dugoročnih obveza, a bilježe i najveće povećanje imovine te isplaćene mase neto plaća", istaknuto je.
Lani 3.317 poduzeća više
Naima, studija je pokazala da je usprkos krizi u 2020. godini bilo 3.317 privatnih mikro, malih i srednjih (MMS) poduzeća više nego u 2019. godini. Ta poduzeća su imala 34,5 milijardi kuna više imovine, izdatci za plaće su im bili veći za 1,37 milijardi kuna, dobit im je porasla s 31,41 milijardu kuna u 2019. na 31,46 milijardi kuna u 2020. godini, dok se ukupan gubitak privatnih malih poduzetnika koji su ostvarili gubitke pak povećao za značajnih 30,8 posto.
U 2020. je u privatnim mikro, malim i srednjim poduzećima porasla i prosječna plaća, na 5.499 kuna, s 5.118 kuna u prethodnoj godini.
Istovremeno, studija je pokazala da je pandemija utjecala na smanjenje prihoda malih poduzeća, koji su u 2020. iskazali pad od 4,3 posto.
"Kako bi privatni mikro, mali i srednji poduzetnici apsorbirali taj šok, smanjili su broj zaposlenih za 3,6 posto, povećali dugoročne i kratkoročne obaveze za 3,6 i 4 posto, smanjili ukupne rashode poslovanja za 3,4 posto te reducirali investicijsku aktivnost za 12 posto", navedeno je u objavi.
Sve navedeno, apostrofirano je, dovelo je do smanjenja bruto dodane vrijednosti koju sektor privatnih mikro, malih i srednjih poduzeća stvara u ekonomiji.
Lani je tako ukupno izravno generirana dodana vrijednost privatnog MMS sektora smanjena sa 97,6 milijardi, koliko je iznosila u 2019. godini, na 95,7 milijardi koliko je ostvareno u 2020. godini.
Najveći udarac pretrpjela Dubrovačko–neretvanska županija
Geografski gledano, kriza se najviše osjetila u primorskim županijama u kojima dominira turistička djelatnost koja je tijekom 2020. zbog značajnog smanjenja ostvarenih turističkih dolazaka i noćenja pretrpjela najveći udarac.
Prema studiji, najveći udarac je pretrpjela Dubrovačko–neretvanska županija u kojoj se broj zaposlenih u 2020. smanjio za 14,6 posto, ukupni prihodi MMS poduzeća 36,9 posto, izvoz se smanjio za 64 posto, novostvorena bruto dodana vrijednost za 47 posto, dok se neto dobit iz 2019. od 486 milijuna kuna u 2020. pretvorila u gubitak od 488 milijuna kuna.
Dubrovačka županija je bila najizloženija negativnom utjecaju pandemije zato što je u njoj najveći udio ekonomske aktivnost izravno ili neizravno vezan za turizam, ali i zato što je ta županija avio-turistička destinacija, a zrakoplovni promet je tijekom 2020. bio sveden na minimum i većina gostiju je u zemlju na odmor dolazila osobnim automobilima, pojašnjeno je u studiji.
S druge strane, pojedine kontinentalne županije koje nisu orijentirane na turističku djelatnost ostvarile su u 2020. povećanje poslovnih djelatnosti.
Tu se ističu Koprivničko-križevačka, Varaždinska, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska i Požeško-slavonska županija.
Većinu ovih županija povezuje usmjerenost na poljoprivredu i prehrambenu industriju pa je moguće objašnjenje dobrih rezultata malih poduzetnika u ovim županijama činjenica da se potražnja i potrošnja hrane i pića tijekom pandemijske 2020. uslijed zatvaranja gospodarstava povećala, što je dovelo do povećanja aktivnosti poduzetnika iz tih industrija.
U Vukovarsko-srijemskoj županiji najveći porast prihoda
U svega četiri županije u Hrvatskoj su mali poduzetnici tijekom 2020. ostvarili rast broja zaposlenika. Riječ je o Varaždinskoj, Sisačko-moslavačkoj, Koprivničko-križevačkoj te Virovitičko-podravskoj županiji, dok je Vukovarsko-srijemska županija imala najveći porast prihoda – čak 17,8 posto, pokazala je studija.
Očekivano, najsnažniji pad broja zaposlenih i ukupnih prihoda bilježe privatna mala poduzeća u djelatnosti hotela i restorana te u djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije koje su bile najizravnije pogođene epidemiološkim mjerama za sprječavanje širenja virusa. Upravo su MMS poduzetnici iz hotelijerstva i restorana rekorderi po pitanju državnih potpora - iznos primljenih potpora se povećao za čak 923 posto u odnosu na 2019. i iznosio je 268 milijuna kuna, jedan je od nalaza studije zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta, Zagreb i autorica studije Maruška Vizek u izjavi koja se prenosi u priopćenju kazala je da su jedine djelatnosti koje su bilježile značajan rast aktivnosti i pozitivne agregatne poslovne rezultate građevinarstvo i s njim povezana djelatnost rudarstva i vađenja, što se vjerojatno dobrim dijelom može pripisati posljedicama potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu u ožujku 2020. godine.
"Možemo stoga zaključiti da je 2020. bila sve samo ne redovna poslovna godina u kojoj su na poslovne rezultate mikro, malih i srednjih poduzetnika utjecala dva izvanredna i nekontrolabilna događaja te obilata financijska potpora od strane države, kako bi se spriječila potpuna destabilizacija kako manjih poduzetnika, tako i ukupnog gospodarstva", izjavila je Vizek.
