Na primjerima Indije, Latinske Amerike, pa i nekih europskih zemalja poput Srbije, gdje se dogodio snažan rast novozaraženih, postalo je jasno da se bez ozbiljnijeg napora u procjepljivanju stanovništva neće postići smirivanje pandemije. Indija je i dalje u fokusu svjetskih vijesti zbog snažnog rasta koji ju je zatekao nepripremljenu unatoč tome što se tamo nalazi i najveći svjetski proizvođač cjepiva, The Serum Institute. Spora distribucija cjepiva poklopila se s velikim političkim i vjerskim skupovima koji su postali superširiteljski događaji.
U Latinskoj Americi je uz širenje brazilskog soja P1 valu kumovao upravo nedostatak cjepiva. Više zapadnih medija ističe sumnju u efikasnost kineskog cjepiva koje se u većim količinama koristilo u Čileu, Brazilu pa i u Srbiji. I sada je američki predsjednik Joe Biden konačno podržao ideju o odustajanju od intelektualnih prava na cjepivo te je, prema nekim izvorima, u tome dobio podršku i Europske unije. Izgleda da se shvatilo kako doista ne može biti okončanja pandemije ako se ne procijepe i siromašnije zemlje, čije je stanovništvo, uostalom, i daleko najbrojnije. Shvatio je to Biden pod pritiskom demokratskih zastupnika i stotinjak zemalja koje se suočavaju s ovim problemom, ali je, očekivano, razljutio farmaceutske kompanije.
Neuobičajene mjere
– Ovo je globalna zdravstvena kriza te neuobičajene okolnosti pandemije koje traže i neuobičajene mjere – navela je u svojoj izjavi Catherine Tai, američka ministrica trgovine.
U tom se kontekstu spomenula i bojazan da će ovako snažni valovi zaraze poput onoga u Indiji omogućiti pojavu na cjepiva otpornih sojeva, što će usporiti napore u zaustavljanju pandemije. Zašto ovakve najave smetaju farmaceutskim kompanijama poput Moderne ili Pfizera, jasno je. Pfizer ove godine očekuje 26 milijardi dolara prihoda od cjepiva, porast od čak 73 posto, a istaknuto je i kako potražnja za njihovim cjepivom može pridonijeti rastu tvrtke i godinama. Moderna, koja je i znatno manja kompanija, predviđa 18,4 milijarde dolara prihoda ove godine od svog cjepiva koje je na istoj platformi kao i Pfizer/BioNTechovo. Zarade Johnson&Johnsona te AstraZenece od njihovih cjepiva praktički su zanemarive, što je i očekivano jer je obećano da će se raditi o “narodnim” cjepivima koja će se raditi bez profita, samo radi okončanja pandemije. Bidenova je administracija svjesna da će pregovori o odustajanju od intelektualnog vlasništva trajati mjesecima, ali američka vlada planira nastaviti pritisak za povećanje proizvodnje i distribucije cjepiva, kao i potrebnih sirovina, po cijelom svijetu. Kritičari ovakvog poteza kažu pak da trenutačni sustav funkcionira jer je industrija već postigla 200 sporazuma o transferu tehnologije kako bi se poboljšala distribucija cjepiva. S konačnim dogovorom moraju se usuglasiti 164 članice Svjetske trgovinske organizacije.
Nužan kompromis
Prof. dr.sc. Nenad Ban sa švicarskog tehničkog sveučilišta ETH u Zürichu misli da je odluka da se ne inzistira na intelektualnim pravima na cjepiva ispravna te bi mogla omogućiti da se cjepiva proizvode u većim količinama i na raznim lokacijama u svijetu premda je isto tako važno da kompanije koje su preuzele određen rizik i uložile velika sredstva u razvoj i proizvodnju cjepiva osiguraju primjerenu dobit. – U protivnom bi se moglo dogoditi da ubuduće u sličnim situacijama farmaceutske kompanije oklijevaju s razvojem lijekova ili cjepiva, ako ne budu mogle osigurati profit koji će im omogućiti daljnji razvoj. Nadam da će se raditi o dobrom kompromisu. Možda će se, primjerice, licence za proizvodnju originalnih cjepiva ponuditi svima, a farmaceutske kompanije će se morati fokusirati na razvoj novih cjepiva protiv novih varijanti virusa koje će onda neko vrijeme moći prodavati. Takav scenarij bio bi sličan tipičnom procesu intelektualnih prava gdje se ta prava gube nakon određenog vremena, na primjer 10 godina. S obzirom na situaciju, možda će kompanije izgubiti takva prava već godinu dana nakon proizvodnje cjepiva da bi se onda morali prebaciti na novu varijantu cjepiva na koja će neko vrijeme imati prava. Dakle, inicijativa ima smisla, ali će trebati naći kompromis – kaže Ban.
S Bidenovim planom načelno se složila i Europska unija
Postalo je jasno da neće biti moguće okončati pandemiju ako koronavirus ne svladaju i siromašnije zemlje, koje su i mnogoljudnije 2 Farmaceutske kompanije Pfizer i Moderna povećale su razinu očekivanih prihoda od cjepiva i borit će se protiv ukidanja prava na patente 3 Načelno se s Bidenovim planom složila i Europska unija, ali morat će se postići konsenzus unutar Svjetske trgovinske organizacije.
