Haški optuženik i predsjednik Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj poručio je, nakon što mu je Haški tribunal (ICTY) za 31. ožujka najavio izricanje presude, daneće dragovoljno otići u Den Haag i da ga taj sud "ne zanima" , a srbijanski dužnosnici ocjenjuju da je haški sud doveo slučaj Šešelj "do apsurda i sad traži izlaz".
" Možda će me nositi, ali ja dragovoljno ne idem . Uopće me ne zanima Haag, niti išta u vezi s tim. Šta će se događati, ne znam, ali ja neći ići", izjavio je Šešelj za list Blic od subote.
Međunarodni sud za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) priopćio je u petak da će Vojislavu Šešelju presuda za zločine u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini biti izrečena 31.ožujka u Den Hagu, a vlastima Srbije naloženo je da "poduzmu sve neophodne mjere i osiguraju nazočnost optuženog izricanju presude". Beogradu je dat rok da do 15. ožujka izvijesti ICTY o svim mogućim teškoćama u provođenju sudskog naloga.
" Nisam iznenađen ovim datumom. To je posljednji rok za izricanje presude ", rekao je Šešelj i ocijenio kako će ta odluka suda utjecati i na najavljene izvanredne parlamentarne izbore u Srbiji, te da će radikali zbog toga biti još jači.
Hoće li vlasti u Srbiji uhititi Šešelja?
List Blic, međutim, piše kako je "malo vjerojatno da će vlasti u Srbiji uhititi i izručiti lidera SRS Vojislava Šešelja" .
- Ako bi se tako nešto i dogodilo, to bi bio izravan utjecaj na rezultate predstojećih izbora u Srbiji, na kojima bi SRS, samo zahvaljujući Šešelju, vjerojatno bila parlamentarna stranka - piše Blic, istodobno navodeći i komentare neimenovanih izvora iz srbijanske vlade.
- Haški cirkus u svezi sa Šešeljem nikako da prestane. Možda imaju na umu i to što sucima u Raspravnom vijeću ističe mandat, pa će, ako presude ne bude, morati tražiti produljenje od Vijeća sigurnosti UN, što bi ponovo odužilo cijelu ovu priču koja je sama po sebi smiješna - citira Blic neimenovanog sugovornika iz srbijanske vlade koji tumači kako "presuda bez Šešelja u sudnici nije moguća".
Ako srbijanske vlasti ne poslušaju Den Haag, krivicu bi mogli prebaciti na Srbiju, koju bi tužili Vijeću sigurnosti, komentirao je izvor ovog lista. Radikali bi na skorim izborima mogli ući u parlament
Predsjednik Nacionalnog vijeća za suradnju s ICTY Rasim Ljajić ocijenio je, najavljujući da će Srbija u dogovorenom vremenu izvijestiti tribunal o mogućim poteškoćama u provođenju naloga, da "u Šešeljevom slučaju ništa nije urađeno 12 godina, a sada žele završiti sve za dvadesetak dana”.
Ministar policije: Ponašanjega suda u Haagu je neodgovorno
Srbijanski ministar policije i potpredsjednik vladajuće Srpske napredne strankeNebojša Stefanović ocijenio je u subotu da je ponašanje "Haškog tribunala neodgovorno", te da se "iza toga krije pokušaj slabljenja pozicije Srbije i destabiliziranje vlade". On je za provladinu komercijalnu televiziju Pink izjavio kakoICTY iz dana u dana pokušava otežati poziciju Srbije , ali da, navodno, nije riječ ni o jednom pojedincu niti konkretnoj presudi.
Haški tribunal je Vojislavu Šešelju, koji se dragovoljno predao 24. ožujka 2003., sudio po optužnici za progon nesrba na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, deportaciju i nehumana dijela i zločine protiv čovječnosti nad Hrvatima i Bošnjacima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH od 1991. do 1993.
U pritvoru haškog suda Šešelj je bio je do početka studenog 2014., kada je privremeno oslobođen zbog zdravstvenih razloga nakon što mu je dijagnosticiran karcinom jetre, uz obvezu Srbije ga na zahtjev Den Haaga sprovede na izricanje presude. U međuvremenu, nakon intenzivne terapije, Šešelj je sredinom siječnja 2015. ustvrdio da su zaustavljene metastaze raka na jetri, te da je on sad "najzdraviji na srpskoj političkoj sceni".
Tužitelji traže 28 godina zatvora
Tužitelji su u završnoj riječi u ožujku 2013. za Šešelja zatražili kaznu od 28 godina zatvora, a Šešelj, koji se branio sam uz logističku potporu pravnog tima SRS, zahtijevao je oslobađajuću presudu.
Politički analitičari ocjenjuju da bi Šešeljavi radikali (SRS) na predstojećim izvanrednim parlamentarnim izborima, koji bi mogli biti održani koncem travnja, uz stranke iz korpusa desnice i euroskeptika, mogli prijeći izborni prag i vratiti se u parlament poslije teških izbornih poraza nakon što su se od radikala odvojili Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić i formirali Srpsku naprednu stranku.
