Negdje između politike i crne kronike smješten je cijeli niz važnih događaja koji su značajno utjecali na ukupno stanje i političke odnose u BiH. Mnogi su izravno povezani s pravosuđem i već otrcanom frazom o potrebi izgradnje pravne države. Prvo je početkom godine Sud BiH objavio pravomoćnu presudu bivšem federalnom premijeru Fadilu Novaliću i drugima uključenima u proces poznat kao “Respiratori”. Riječ je, naravno, o famoznoj nabavi respiratora u vrijeme pandemije koronavirusa zbog koje je Novalić osuđen na zatvorsku kaznu koju je tijekom ove godine počeo i izdržavati.
O pravednosti presude, kako to već biva, oprečne su ocjene. Baš kao i o suđenju predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Njemu se na teret stavlja neprovedba odluka visokog predstavnika, a taj sudski proces vlast u RS-u naziva političkim i izravno optužuje američko Veleposlanstvo da stoji iza njega. Iako je počeo još lani, taj proces još uvijek traje, a pred sam kraj godine nekoliko ročišta moralo je biti odgođeno jer se Dodik oporavlja od zahtjevne operacije na jednjaku koja je početkom prosinca izvedena u Beogradu.
Dodik i drugi srpski predstavnici ovaj sudski proces nazivaju političkim pritiskom, dio čega je i rezolucija o genocidu u Srebrenici usvojena u UN-u, koja je dugo tijekom ove godine izazivala tenzije i polemike u domaćoj i regionalnoj javnosti. U priču o pritisku na srpsku politiku u RS-u ubrajaju se i američke sankcije pod kojima su se našli ne samo Dodik i njegovi najbliži politički suradnici već i članovi njihovih obitelji i tvrtke povezane s njima. Da sankcije SAD-a nisu baš tako bezazlene, pokazalo se nakon pritiska na banke u BiH da zatvore račune svih sankcioniranih osoba i pravnih subjekata. Rezultiralo je to i vrlo opipljivim problemima, od nemogućnosti primanja plaće do gašenja tvrtki koje bez bankovnih računa ne mogu poslovati.
Crna lista je pred kraj godine proširena pa se na njoj, nakon većine drugih Dodikovih suradnika, našao i državni ministar Staša Košarac. Neki drugi su se našli u pritvoru, ali različito je tumačenje zbog čega. Dok Tužiteljstvo BiH tvrdi da je nalog za uhićenje ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića isključivo posljedica istrage o korupciji za vrijeme dok je obnašao dužnost direktora JP Putevi RS, sam Nešić i njegovi politički saveznici tvrde kako je sve dio hajke protiv srpskih političara u BiH.
Ne treba zaboraviti da je ove godine na odsluženje zatvorske kazne otišao joj jedan bivši državni ministar. Selmo Cikotić je na odsluženju kazne zbog zloupotrebe položaja u vrijeme dok je vodio Ministarstvo obrane iako su hrvatski ratni stradalnici priželjkivali da bude suđen i presuđen za ratne zločine. •
