Tisuće mladih na Kosovu spremaju se za odlazak na rad u Njemačku kojoj nedostaje radnika u zdravstvu pa bi zemlja koja je prije 14 godina proglasila neovisnost od Srbije mogla ostati bez radne snage u nekim sektorima.
Arben, 26-godišnji fizioterapeut, sjedi u zadnjem redu autobusa iz pravca Ferizaja (Uroševac), grada na jugoistoku Kosova. Na mobitelu mu je instalirana aplikacija za učenje stranih jezika „Duolingo“ pa uči njemački dok se vozi prema rodnom selu.
„Učim njemački jer odlazim uskoro u Stuttgart“, kaže Arben za Hinu dok na mobitelu rješava zadatke za početnike.
Nikada nije bio u Njemačkoj, ali čim su mu ponudili posao u struci nije se dvoumio. Njemačkoj i Švicarskoj nedostaje zdravstvenog osoblja pa će Arben dobiti ugovor na neodređeno vrijeme i nada se da će ostati trajno.
„Nikada se neću vratiti“, govori.
Arben je jedan od više od 50.000 Kosovara koji trenutno čekaju vizu za Njemačku, procjena je analitičara na Kosovu.
Kako preživjeti
U Prizrenu, gradu na jugu zemlje, uređeno je šetalište uz rijeku čije obale povezuje stari kameni most. Nekoliko parova s djecom šeće ondje, a grupa stranih turista penje se uzbrdo prema zidinama lokalne utvrde. No kafići i restorani su prazni.
„Ljudi razmišljaju kako preživjeti“, kaže lokalni ekonomist koji je želio ostati neimenovan. „Cijene su odletjele u nebo od kada je počeo rat u Ukrajini“, dodaje.
Neki mladi rade privremeno u kafićima i tvornicama dok ne dobiju vizu za inozemstvo.
„Uskoro više neće imati tko raditi u određenim zanimanjima“, upozorava ekonomist. Kaže da 65.000 Kosovara trenutno čeka radnu dozvolu za Njemačku.
Kosovo je 2008. godine jednostrano proglasilo neovisnost od Srbije, a sada i Albanci i Srbi odlaze iz zemlje s 1,8 milijuna stanovnika tražeći posao u inozemstvu.
„Toliko je krvi proliveno, a na kraju nitko neće ostati“, kaže rezignirano 37-godišnji Miroslav u selu sa srpskim stanovništvom. On se bavi europskim programima razmjene mladih.
“Mladi imaju opravdane razloge za odlazak s Kosova jer političari uslijed nedostatka ideja za rješavanje gospodarskih problema i podizanja standarda koriste medijski prostor za prepucavanje i vraćanje u prošlost”, kaže.
Kao razloge odlaska mladih navodi “niske plaće u privatnom sektoru, loše uvjete rada, rad bez ugovora, uskraćivanje godišnjeg odmora i lošu političku sigurnosnu situaciju”.
Liječniku u inozemstvo
Prizren je samo jedno od mjesta gdje su zadnjih godina stizale donacije, pa je gradski vodovod financirala Njemačka a dječje igralište Švedska.
Lokalni ekonomist, koji je radio na projektima financiranima iz inozemstva, žali se da su mnogi stranci nadležni za realizaciju projekata bili korumpirani.
„Mnogo novca su uzeli sebi za visoke plaće i druge pogodnosti umjesto da je novac potrošen na ono za što je bio namijenjen“, kaže.
Iz Prizrena, drugog po veličini grada, autobusi od 6 sati ujutro voze radnike na posao u glavni grad Prištinu.
Ondje je ured ministra lokalne samouprave Elberta Krasniqija.
"Mi kao vlada, naravno, promatramo situaciju. Usmjeravamo politike prema budućnosti kako bi smo mladima pružili dovoljno usluga ovdje", kaže.
"No i u Hrvatskoj sam vidio taj trend iseljavanja, u području Vukovara, od kuda ljudi također odlaze u Njemačku. To je normalan proces, ljudi traže bolje životne uvjete", dodaje.
Hrvatska je posljednja ušla u EU-a godine 2013., kada su se njenim stanovnicima otvorila vrata tržišta rada u bloku 27 država. U posljednjih deset godina ostala je bez oko 400.000 stanovnika, pokazao je popis stanovništva objavljen u siječnju.
Miroslav kaže da je “sreća za Kosovo” što se njemačko veleposlanstvo suočava sa zastojem pri obradi zahtjeva za izdavanjem radnih viza. Tvrdi da se od oko 50.000 zahtjeva mjesečno obradi njih nekoliko stotina.
“Puno građana se liječi izvan Kosova zbog lošeg stanja u zdravstvu, pa možemo samo zamisliti situaciju za nekoliko godina ako se nastavi ovaj trend odlaska liječnika u Njemačku”, napominje.
Veleposlanstvo Njemačke u Prištini na svojoj internetskoj stranici moli stanovnike da ne dolaze bez odobrenog termina.
"Trenutno je potražnja za terminima veća od kapaciteta odjela za vize tako da je razdoblje čekanja za određene vrste viza dug", piše ondje.
Veleposlanstvo nije odgovorilo koliko trenutno ima zahtjeva za radnom vizom te koliko ih mjesečno odobri.
Njemačka i Švicarska odabrane zemlje
Krasniqi je od Europske komisije zatražio prošli mjesec primanje Kosova u Strategiju EU-a za jadransko-jonski prostor (EUSAIR), forum putem kojeg deset zemalja koje izlaze na Jadransko i Jonsko more, ili se nalaze u njegovom zaleđu, mogu povlačiti novac iz EU fondova za zajedničke projekte.
Srbija, članica EUSAIR-a, blokira ulazak Kosova kao samostalne države u tu inicijativu, koja je inicijalni korak prema potencijalnom članstvu u EU jednog dana.
"Mnogi mladi bili bi sretni životom ovdje na Kosovu, te ne bi odlazili kao što odlaze već dugi niz godina", kaže Krasniqi. "Želimo ih uključiti u turizam i razne programe suradnje, pa da ne moraju tražiti posao u inozemstvu nego da ga pronađu ovdje“, dodaje.
Mladi žele bolje životne uvjete na Kosovu čiju su neovisnost priznale 22 od 27 zemalja EU-a.
Taulian, 18-godišnji student stomatologije, prošlo ljeto je bio na odmoru s prijateljima u Trogiru, Splitu i Dubrovniku.
Upravo se vratio autobusom s fakulteta iz makedonskog grada Tetova u svoj rodni Prizren.
"Ovdje nema puno prilika za mlade pa svi žele u Njemačku i Švicarsku", kaže na autobusnom kolodvoru. "No ja ne želim ići raditi u inozemstvo. Želim ostati u domovini", napominje.
