Prva se suprotstavila Putinovoj invaziji na Ukrajinu, sada kroji tečaj rublja i cijenu plina, a o njezinim potezima ovisi i opstanak ruskoga gospodarstva pritisnutog nikad viđenim sankcijama. Elvira Nabjulina (58) postala je 2013. prva žena na čelu središnje banke neke od zemalja skupine G8. Na to je mjesto došla nakon što je godinu dana savjetovala ruskog predsjednika Vladimira Putina o ekonomskim pitanjima. Imala je za to čvrstu podlogu jer je pet godina, od 2007. do 2012., bila ministrica gospodarskog razvoja i trgovine.
Na kineskom smjeru
Američki utjecajni poslovni časopis Forbes procijenio je da Nabjulina ima golem utjecaj u Rusiji te ju je 2019. godine smjestio na 53. mjesto popisa 60 najmoćnijih žena svijeta. Ipak, guvernerka središnje ruske banke prestala se slagati s Putinom nakon napada na Ukrajinu. Dala je ostavku, koju je Putin odbio, a ona nije imala snage otići sama, svijetu je sljedeći dan poslala subliminalnu poruku – u javnosti se pojavila od glave do pete odjevena u crno.
Ruski je rubalj održala čvrsto vjerujući u plutajući tečaj te zadržavanje dobiti od prodaje nafte i plina procjenjujući usput da će to zapravo smanjiti rusku ovisnost o trgovini ugljikovodicima. Smatra da su promjene cijena nafte rizik za rusku ekonomiju, kao što su to i trgovinski ratovi te uvođenje sankcija na energente i naftu. Tako navodi Forbes, podsjećajući da je Nabjulina izjavila i da je, u slučaju uvođenja sankcija, izrađen sustav mjera sa svakom velikom bankom. I bila je u toj procjeni sasvim u pravu, sada to najviše i osjeća jer je njezin poslodavac započeo rat, što je povuklo sankcije, koje ne sasvim, ali velikim dijelom otežavaju trgovinu upravo ugljikovodicima o kojima je rusko gospodarstvo ovisno. – To je kao mafijaški krug iz kojega se ona ne može izvući. Njezina je godišnja plaća 10 milijuna dolara, ako na neki način uspijete iz tog kruga izići, tada izlazite iz egzistencijalne sigurnosti. Prema tome, plaća našeg guvernera od 5000 eura mjesečno jednostavno je smiješna, direktor državne ruske kompanije poput Gazproma ima 19 milijuna dolara godišnje. Ona je zarobljenica onoga što se naziva majmunskom klopkom, teorije u kojoj se majmunu u kokosov orah stavlja bananu koju uzme, a onda je više ne može pustiti. Elvira Nabjulina zapravo je dobra bankarica u smislu monetarnih politika. Posljednjih desetak godina pronalazila je vrlo dobra rješenja u ekonomskim situacijama s kojima se suočavala. Gotovo je sigurno njezina ideja da se Rusiji energente plaća u rubljima, na taj način se zapravo kupce koji će se dati ucijeniti prisiljava da plaćaju u eurima koje će onda ona po nekom tečaju pretvarati u rublje i tako ih jačati - komentirao je za Večernji list ekonomski konzultant dr. sc. Damir Novotny. Nešto slično kao u ovom slučaju s rubljima radi i kineska središnja banka s dvostrukim tečajem renminbija i juana, ima dvostruke tečajeve koji se ne formiraju na tržištu nego politički. – Vjerojatno je to smjer Moskve kojem je cilj da se uzme još novca od Zapada nerealnim tečajem rublja. Manipulacija tečajem je moguća, vidjeli smo to i u bivšoj Jugoslaviji počekom 90-ih kada je došlo do hiperinflacije povijesnih razmjera. Ne možete od rublja napraviti svjetskom valutu ako iza njega nema kvalitetne ekonomije - kaže Novotny smatrajući da Elvira Nabjulina ne može napraviti puno više od prisiljavanja kupaca ruskih ugljikovodika da ih kupuju po nerealnom tečaju čime će te ugljikovodike učiniti puno skupljima. – Naime, postoji baš njezina analiza otprije desetak godina da Rusiji cijena ispod 100 dolara za barel ne odgovara, jer na tome gubi. To je bila analiza središnje banke u kojoj stoji da su Rusi imali velikih gubitaka kada je barel pao na 30 dolara. Tada su unutrašnjim rezervama morali pokrivati gubitke svojih naftnih kompanija - kaže Novotny.
Rusiji prijeti hiperinflacija
Očito je da svoju guvernerku Vladimir Putin baš nije slušao. – Politika ide u drugom smjeru. Kada je guverner turske središnje banke vidio što Erdoğan radi, dao je ostavku, nije želio više raditi taj posao. Možda je doista slučaj da Nabjulina želi otići, no rizik joj je možda prevelik s obzirom na sva iskustva Putinovih obračuna s neistomišljenicima. No, u monetarnoj politici nema baš puno prostora. Bude li se išlo na monetarnu ekspanziju, a tako se ratovi financiraju, činio je to i Milošević, tada dolazi do hiperinflacije u vrlo kratkom roku. Ona vrlo dobro zna da ne može sada emitirati goleme količine novca koji Rusiji treba kao zamjena za manjak prihoda od prodaje plina zapadnim zemljama. Između Rusije i Kine razmjena je 120 milijardi dolara, za pet godina možda dođe do 180. A što je to kada samo s Europom ima razmjenu od 210 milijardi dolara. Za Rusiju je europsko tržište vitalno, presudno, ona mora isporučivati plin prije svega, a onda i ugljen i naftu. No, Europa tu ovisnost nastoji smanjiti. Ako u tome uspije ili dođe do smanjenja vrijednosti, Rusija će biti u gubitku. Ostaje joj tiskanje novca, a Elvira Nabjulina zna da to vodi u hiperinflaciju - zaključuje Damir Novotny.
