Oko 34 milijuna osoba, od 500 milijuna koliko ih živi u EU, odnosno manje od sedam posto, smatraju se migrantima.
Od tog broja, njih 14,3 milijuna su građani EU koji su iskoristili mogućnost slobodnog kretanja u okviru Unije, dok je manje od 20 milijuna došlo u EU iz zemalja koje nisu članice, prenosi AFP.
Neke manje zemlje, članice Unije, predvođene najmanjom - Luksemburgom, "otvorile su svoja vrata" srazmjerno sa svojom demografskom veličinom.
Kako je pokazalo istraživanje Eurostata, više od 45 posto stanovništva u toj zemlji su stranci, koji su se tu doselili privučeni visokim životnim standardom.
Za njom slijede Cipar sa 19,5 posto stranaca, Letonija s 15,2, Estonija 14,9, Austrija s 12,5, Irska s 11,8 i Belgija s 11,3 posto stranaca.
U zemljama istočne Europe, manje od jedan posto stranaca živi u Poljskoj, Rumuniji, Hrvatskoj i Litvi, a zanimljivo je i da najviše Poljaka živi u drugim zemljama EU.
Broj stranih radnika koji kratkoročno rade u zemljama EU iznenađujuće mali usprkos povećanju od 60 posto od 2010. do 2015. godine.
Najviše takvih radnika ima u Njemačkoj - više od 418.000, a za njom slijede Velika Britanija s 177.000 i Belgija sa 156.000 radnika. Veliki priliv migranata u EU zabilježen je u 2015. i 2016. godini, a većina njih je stigla iz Sirije i s Bliskog Istoka.
Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije, više od milijun izbjeglica je došlo u Europu, od čega oko 850.000 preko Grčke i Egejskog mora.
Od tog broja, više od polovine su izbjeglice iz Sirije, a većina ostalih iz Afganistana.
