U uredu saveznoga kancelara u Berlinu smatraju da je došlo vrijeme za intenzivna diplomatska nastojanja oko okončanja rata u Ukrajini. U razgovoru za njemačku televizijsku postaju ZDF savezni kancelar Olaf Scholz je 8. rujna rekao: „Mislim da je sad trenutak u kojem se mora raspravljati i o tomu kako bismo mogli doći iz ove ratne situacije do mira brže nego što to sad izgleda." Socijaldemokratski političar nije dao konkretne prijedloge za to, ali se izjasnio za to da na sljedećem mirovnom susretu u Švicarskoj sudjeluje i Rusija.
Konzervativna oporba u Berlinu je oštro reagirala na Scholzove riječi. „Inicijativu saveznoga kancelara se moglo očekivati, jer ona se uklapa u strategiju dijelova SPD-a da se Ukrajinu vrlo suptilno utjera u prividni mir koji će diktirati Rusija, tako što će potpora (Ukrajini, op. ur.) postupno biti smanjivana, a umjesto toga će se zahtijevati prividni pregovori", izjavio je vanjskopolitički stručnjak CDU-a Roderich Kiesewetter za novine Bild. Njegov stranački kolega Jürgen Hardt naglasio je u razgovoru za Berliner Zeitung da se „ne može Putinu učiniti veću uslugu nego prisiliti Ukrajinu za pregovarački stol, dok on i dalje ubija po Donbasu". „Svi mi želimo pregovore, ali na agresoru je da okonča agresiju", rekao je Hardt.
Sumnjičavi su i Zeleni koji su dio vladajuće koalicije, piše Deutsche Welle. Spremnost u Kremlju za „razgovore na ravnopravnoj razini" nije osobito velika, izjavio je u Berlinu supredsjednik Zelenih Omid Nouripour, a prenosi novinska agencija dpa. Ipak, potrebni su pregovori s Rusijom, i u obliku mirovnih konferencija, rekao je Nouripour. I liberali su skeptični. Vanjskopolitički stručnjak FDP-a Ulrich Lechte izjavio je za Berliner Zeitung da za njegovu stranku, istina, „ne može nikad biti previše diplomacije", ali on smatra slabo vjerojatnim da je Putin spreman sjesti s Ukrajinom za isti stol i povući svoje trupe iz Ukrajine. „Ponovni prividni mir, kakav je na kraju krajeva dogovore sporazumom Minsk II, s moga stajališta je potpuno neprihvatljiv", kaže Lechte.
Scholzova ideja da se Ukrajinu i Rusiju dovede za pregovarački stol za promatrače nije neočekivana. Gorki porazi socijaldemokrata na pokrajinskim izborima u Saskoj i Tiringiji na istoku Njemačke zacijelo su jedan od razloga kancelarovih izjava, kao i predstojeći pokrajinski izbori u Brandenburgu, također na istoku zemlje, koji se održavaju 22. rujna. Na čelu te pokrajine je Scholzov stranački kolega Dietmar Woidke. Voditelj programa za Rusiju u Zakladi Friedricha Eberta, Alex Yusupov, smatra da Scholz time želi pomoći Woidkeu i signalizirati da se i u Berlinu razmišlja o tomu „da bi rat trebao biti što prije okončan – i uz pomoć pregovora, a ne samo vojnim sredstvima". U razgovoru za DW ovaj politolog naglašava da bi populističke stranke to iskoristile kad bi kancelar ignorirao temu ruskog rata protiv Ukrajine.
Ukrajinski politolog Volodimir Fesenko pretpostavlja da Scholz pokušava pronaći neki politički balans. „On je prihvatio jedan trend. Trenutno se aktivno raspravlja o temi mirovnih pregovora i zato je Scholz odlučio, osobito nakon najnovijeg susreta sa Zelenskim, reći sovje mišljenje o tomu", kaže Fesenko. On je uvjeren da se kancelar želi prilagoditi raspoloženju u Njemačkoj i tako ojačati svoju poziciju pred savezne izbore iduće godine. Ali, Fesenko uočava da Scholz postavlja i nove naglaske. Dosad je zastupano stajalište da samo Ukrajina treba odlučiti kad i pod kojim uvjetima će biti vođeni pregovori s Rusijom. „Sad je Scholz to formulirao malo drugačije. Ali, njegova izjava ne sadrži ništa konkretno, a ni senzacionalno", kaže Fesenko. On vjeruje da će rasprave o mirovnim pregovorima biti osjetno pojačane nakon predsjedničkih izbora u SAD-u u studenom.
Ima li Njemačka još utjecaja na Rusiju?
Bivši ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj Andrij Melnik izjavio je nedavno za Berliner Zeitung: „Ja osobno vjerujem da bi savezni kancelar Olaf Scholz mogao postati kreativan i iskoristiti postojeće njemačke diplomatske kanale kako bi utvrdio bi li razgovori s Putinom imali smisla." Ali, što to znači konkretno? Politolog Alex Yusupov kaže da Berlin ne može istovremeno isporučivati oružje Ukrajini i nastupati kao neutralan posrednik u pregovorima. „Njemačka je izgubila bilo kakav utjecaj na Rusiju. Kremlj ne vidi Berlin kao samostalnog aktera", kaže ovaj politolog dodajući da je Njemačka na strani Kijeva i da Berlin za to definitivno neće pokrenuti nikakav „Minsk III".
Kremlj je suzdržano reagirao na Scholzov prijedlog da se pojača diplomatska nastojanja. Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov kaže da trenutno ne postoje uvjeti za početak mirovnog procesa između Rusije i Ukrajine. Nedostaje očitovanje „one zemlje koja upravlja cijelim ovim procesom i kolektivnim Zapadom", rekao je Peskov, misleći očito na SAD.
Ukrajinski premijer Denis Šmihal izjavio je pred novinarima 10. rujna da Kijev želi da jedan predstavnik Rusije sudjeluje na sljedećem mirovnom samitu, kako bi „bile spriječene manipulacije od strane Ruske Federacije i kako bi svim sudionicima bila pokazana njezina spremnost ili nespremnost za mirovne pregovore". U srpnju je Moskva odbila sudjelovanje uz obrazloženje da Rusija „ne prihvaća nikakve ultimatume", koji slijede „formulu" ukrajinskog predsjednika. A šef ureda predsjednika Volodimira Zelenskog, Andrij Jermak, je na Telegramu podsjetio da će jedini put do pravde biti „isključivo ukrajinska mirovna formula, načela međunarodnoga prava i teritorijalna cjelovitost i suverenitet Ukrajine".
