Nakon 30 godina vladavine, kazahstanski predsjednik Nursultan Nazarbajev (78) iznenada je objavio da daje ostavku. Odluka je neopoziva, već je za novog predsjednika prisegnuo Kasim-Jomart Tokajev. Ovo je potez bez presedana u nekadašnjim sovjetskim “stanovima”, državama središnje Azije nastalim nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Vladat će iz sjene
Međutim, Nazarbajev nije sasvim otišao, izglednije je da će i dalje vladati zemljom, samo iz sjene i na drugi način. Tokajev je, naime, dosad predsjedao gornjim domom kazahstanskog parlamenta, a na tom mjestu naslijedit će ga kći sada već bivšeg predsjednika, Dariga koja je članica vladajuće stranke Nur Otan, ali nakon što se stranka koju je sama osnovala pripoji vladajućoj. Sam Nazarbajev ostat će na važnom položaju u politici, Ustav mu jamči status “vođe nacije” te doživotno predsjedanje kazahstanskim Vijećem sigurnosti. Već mu je odana vrhovna čast - glavni grad preimenovan je u – Nursultan. Kako će Tokajev predsjedati zemljom do sljedećih predsjedničkih izbora u ožujku 2020., mnogi njegov potez smatraju samo tranzicijom moći.
Bivši predsjednik, koji je na vlast došao 1989. godine, kada je Kazahstan još bio dio SSSR-a, te je na čelu zemlje bio od njezine samostalnosti, nema muških nasljednika pa je vrlo izgledno da će ga naslijediti upravo kći Dariga. Inače, Nazarbajev je u siječnju 2017. predložio ustavne reforme kojima je parlament znatno ojačan. Drugi je kandidat Samat Bish, nećak bivšeg predsjednika, koji je, iako se ne pojavljuje često u javnosti, poznat po munjevitu usponu u kazahstanskom sigurnosnom sustavu. Manje se šanse daju i njegovu šefu Karimu Masinovu. Također je zanimljivo da su gotovo svi mediji u vijest o Nazarbajevljevu odstupanju uključili i informaciju da je nakon te odluke najprije kontaktirao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Iako je Kazahstan mnogima postao poznat tek nakon svjetskog uspjeha filma “Borat: učenje o amerika kultura za boljitak veličanstveno država Kazahstan” britanskog komičara Sache Barona Cohena, ipak se radi se o najotvorenijoj zemlji od četvorke nekadašnjih sovjetskih “stanova”. Ivan Rako, putnik koji je nedavno posjetio već stotu zemlju, prije nekoliko dana vratio se iz Kazahstana.
– Posjetio sam tu zemlju dva puta, 2014. i sada. Najprije se od tih zemalja otvorio Kirgistan, a posljednji Uzbekistan, tek nakon smrti predsjednika Islama Karimova 2016. Kazahstan je vizni režim za građane Europske unije ukinuo 1. siječnja 2017. iako ni prije toga nije bilo teško ući u tu zemlju – govori naš putopisac koji opisuje Kazahstan kao naprednu zemlju koja to ipak jest i zbog politike Nursultana Nazarbajeva.
– Posljednje putovanje proveo sam u Almatyju, nekadašnjoj prijestolnici Kazahstana. Riječ je o gradu klasične sovjetske arhitekture, ali po svemu ostalom to je moderni velegrad. Ondje ćete pronaći sve što i u nekoj drugoj metropoli, Starbucks, McDonalds..., na ulicama ćete vidjeti moderne automobile, a nisu rijetkost čak ni barovi za homoseksualce. Današnji glavni grad Astana potpuna je suprotnost jer se razvija kao sasvim novi grad, moderna metropola. Nazarbajev je Almatyju oduzeo status prijestolnice kako bi prekinuo klanovske utjecaje, a grad je i neposredno uz granicu, što je smatrao lošim za političko središte – kaže Rako.
Imaju solidan standard
Ističe i da se nigdje u tim gradovima ne može osjetiti “miris diktature”.
– Nigdje, kao u nekim državama gdje netko vlada dulje vrijeme, nećete vidjeti slike Nazarbajeva ili neka druga obilježja koja bi podsjećala na njegovu dugu vladavinu, nema kulta ličnosti. Kazahstance politika i ne zanima previše. Razlika između Kazahstana i susjednih zemalja jako se osjeti, pa i po standardu. U Uzbekistanu ćete pivo platiti šest kuna, a u Kazahstanu po zagrebačkim cijenama – zaključuje Ivan Rako.
