Prijedlog Europske komisije za pomoć u oporavku od pandemije, po kojem će Hrvatska dobiti deset milijardi eura pomoći, pogodio je pravu mjeru bespovratnih sredstava i zajmova, ocijenio je u petak premijer Andrej Plenković nakon summita Europskog vijeća.
Europski plan za oporavak od pandemije vrijedan je 750 milijardi eura.
Prijedlog EK "pogodio je pravu mjeru između bespovratnih sredstva i zajmova te će uz sedmogodišnji proračun, koji će biti veći i izdašniji u odnosu na prijedlog iz veljače, zemljama članicama omogućiti da osiguraju što brži gospodarski oporavak", ocijenio je hrvatski premijer na konferenciji za medije u Zagrebu nakon virtualnog samita EU-a .
Hrvatskoj je namijenjeno više od deset milijardi eura u četiri godine. Tri četvrtine bespovratno, a četvrtina kroz povoljne zajmove.
"Za Hrvatsku tih deset milijardi eura iz plana gospodarskog oporavka, plus po procjenama više od 11,5 milijardi eura iz VFO-a, znače sigurnosnu mrežu kako da se brzo vratimo na onaj zdravi gospodarski rast koji smo imali prije covida-19", rekao je Plenković."
Uvjeren je da će "tako izdašna sredstva", koja dostižu jednogodišnji proračun Republike Hrvatske, biti dostatna poluga za "brzi gospodarski rast Hrvatske i povratak na vrijeme od prije otprilike tri i pol mjeseca".
"S te strane sam zadovoljan današnjom raspravom", dodao je Plenković i ocijenio da rezerve nekih članica prema planu Komisije nisu nepremostive.
Također je istaknuo kako iznos pomoći Hrvatskoj od deset milijardi nitko ne dovodi u pitanje te da će članice tijekom jeseni pripremiti nacionalne planove za korištenje sredstva EU-a od 2021. godine.
Planu koji je predložila Europska komisija protivi se tzv. štedljiva četvorka - Austrija, Danska, Nizozemska i Švedska.
Te zemlje su, među ostalim, tražile da dugove ne vraća EU kao cjelina nego zemlje članice koje će dobiti povoljne zajmove, odnosno da teško pogođene zemlje pomoć dobiju u obliku jednokratnih zajmova pod povoljnim uvjetima.
Hrvatsko predsjedanje
Plenković je primijetio kako moto hrvatskog predsjedanja "Snažna Europa u svijetu punom izazova" nije mogao bolje pogoditi ono sa čime su se svijet i Europska unija suočili.
Uz pandemiju covida-19, hrvatsku prijestolnicu je pogodio potres, kazao je Plenković i naglasio da je pitanje pomoći u obnovi Zagreba iznio i u današnjoj raspravi na Vijeću. Naglasio je da u tome očekuje europsku pomoć.
Hrvatska je, kao predsjedateljica EU-a, "brzo reagirala na pojavu covida-19" i učinila što je bilo potrebno za funkcioniranje EU-a u takvim okolnostima, ustvrdio je hrvatski premijer.
Među ostvarenim ciljevima predsjedanja istaknuo je to što je povratak proširenja na zemlje zapadnog Balkana vraćen na dnevni red Unije.
Hrvatsko predsjedanje je u potpunosti promijenilo kontekst politike proširenja Europske unije u odnosu na zemlje zapadnog Balkana, rekao je Plenković referirajući se na dobivanje "zelenog svjetla" za otvaranje pregovora o članstvu s Albanijom i Sjevernom Makedonijom i svibanjski samit na kojem je usvojena Zagrebačka deklaracija kojom se potvrđuje europska perspektiva šest zemalja jugoistočne Europe.
