Europska unija 2016. imala je 220 milijuna kućanstava, među kojima je njih skoro trećina ili 65,6 milijuna imalo djecu do 15 godina ili uzdržavanu djecu do 24 godine. No, kao i u Hrvatskoj, i u cijelom EU najviše je obitelji s jednim djetetom, koje ima 31 milijun kućanstava. Pokazuju to podaci Eurostata prema kojima je u EU 47% kućanstava imalo samo jedno dijete, njih 40% ili 26 milijuna imalo je dvoje djece, a samo 13% ili 8,5 milijuna kućanstava je imalo troje ili više djece.
U Hrvatskoj je situacija još lošija jer smo prema posljednjem popisu stanovništva imali tek 36,8% obitelji s dvoje djece, a višečlane obitelji kod nas su rijetkost. Irska koja je danas gospodarski razvijena, imigracijska zemlja, u koju hrle ne samo mladi nego i obitelji s djecom, ima najviši udio obitelji s troje ili više djece (27%), a na suprotnoj su strani Bugarska (5%) i Portugal (6%) te Španjolska i Italija (8%), koje imaju najmanje takvih obitelji.
Ni Češka ni Litva ne mogu se pohvaliti obiteljima s više djece jer obje te zemlje višečlanih obitelji imaju tek po 9%. Nakon Irske najveći udio kućanstava s troje ili više djece zabilježen je u razvijenim zemljama, Finskoj (20%), Belgiji (19%), Francuskoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, jer sve tri potonje imaju 17% takvih obitelji. Irska očito nimalo slučajno prednjači u EU i po udjelu kućanstava s djecom (41%) ispred Cipra i Poljske (38%), Malte, Portugala i Slovačke, koje imaju 36% takvih kućanstava.
Nasuprot njima, samo petina kućanstava imala je djecu u Njemačkoj i Finskoj (22%), zatim njih 25% u Švedskoj, u Austriji (26%), te Grčkoj (27%). Kao i u Hrvatskoj i u drugim u članicama EU, veliku većinu obitelji čine one koje imaju tek jedno dijete. Jedine su iznimke bile Nizozemska, Švedska, Irska i Danska, gdje je postotak kućanstava s dvoje djece bio veći.
No ne treba zaboraviti da su to zemlje koje vode stabilnu pronatalitetnu politiku i nastoje maksimalno olakšati položaj roditelja s djecom te usklađivanje njihova obiteljskog i profesionalnog života, o čemu se u Hrvatskoj tek počelo govoriti, ali ne i provoditi u djela. Samohranih roditeljskih obitelji najviše je u Danskoj, a najmanje u Hrvatskoj.
