Potražnja za prirodnim plinom u EU smanjila se i u 2023., kliznuvši na najnižu razinu u 15 godina, a Hrvatska se svrstala u malu skupinu zemalja s većom potrošnjom, pokazali su u utorak podaci europskog statističkog ureda.
Na razini EU-a potražnja za plinom smanjila se lani za 7,4 posto, na ukupno 12,72 milijuna teradžula (TJ), najnižu razinu od 2008. godine kada je Eurostat počeo prikupljati mjesečne podatke.
U 2022. bila se smanjila za 13,3 posto.
Smanjena potražnja u protekle dvije godine rezultat je europskog programa REPowerEU koji je usvojen 2022. godine, nekoliko mjeseci nakon što su ruske postrojbe ušle u Ukrajinu. Europska komisija odredila je članicama da smanje potrošnju za 15 posto kako bi se smanjila ovisnost o uvozu iz Rusije, diversificirala opskrba i potaknula proizvodnja energije iz obnovljivih izvora.
Prema izvješću EK, potrošnja je na razini EU-a od kolovoza 2022. do ožujka 2024. smanjena za 18 posto, što znači da je EU uštedio 125 milijardi kubika plina.
Eurostat pak među razlozima za smanjenu potrošnju u prošloj godini izdvaja i energetsku krizu i povećanje cijena energije.
Hrvatska uz Bugarsku
Najviše je plina lani potrošila Njemačka, ukupno 2,96 milijuna teradžula, za 3,8 posto manje nego u 2022., pokazuju Eurostatovi podaci.
Na drugom je mjestu ljestvice potrošača Italija s 2,35 milijuna teradžula i 10 posto manjom potrošnjom. Treće mjesto pripalo je Francuskoj s potrošnjom od 1,36 milijuna teradžula, što predstavlja smanjenje od 11,7 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Potražnja se smanjila u 21 zemlji, a porasla je u njih šest.
Najviše je poskočila u Finskoj, za 25,6 posto. Dvoznamenkasti rast bilježila je i Švedska, za 11,1 posto.
Jednoznamenkaste stope rasta potražnje bilježile su Poljska i Malta, od 5,3 odnosno 4,5 posto. Najblaži rast bilježile su Danska i Hrvatska, za 1,1 odnosno za 0,8 posto u odnosu na 2022. godinu, pokazuje izvješće. Potrošnja je u Hrvatskoj lani iznosila oko 100 tisuća teradžula, otprilike kao i u Bugarskoj, prema podacima Eurostata.
