Američki predsjednik Barack Obama nazvao je aferu “Panama Papers” važnim otkrićem koje upućuje na velik problem jer zakonske rupe koje koriste vlasnici poduzeća u poreznim oazama često idu na štetu srednjeg sloja građana koji kroz svoje poreze plaćaju ono što je izgubljeno neoporezivanjem bogatih vlasnika offshore tvrtki. Obama je stoga pozvao na provođenje međunarodne porezne reforme.
– Nema sumnje da je problem globalnog izbjegavanja plaćanja poreza velik. No problem je u tome što je velik dio toga legalan, a ne protuzakonit – rekao je Obama.
Razmjena podataka
– Provođenje transakcija koje imaju jedinu svrhu izbjegavanja plaćanja poreza ne bi trebalo biti legalno. Trebao bi vrijediti osnovni princip prema kojem svatko plaća svoj pravedni dio poreza – dodao je američki predsjednik komentirajući globalnu aferu nastalu nakon što su njemački list Suddeutsche Zeitung i Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara počeli objavljivati seriju tekstova na temelju uvida u 11,5 milijuna dokumenata koji su do novinara iscurili iz panamske odvjetničke kuće Mossack Fonseca, specijalizirane za poslovanje u poreznim oazama.
Mnoge osobe i tvrtke koje su imenovane u istraživanju, među kojima zasad nema nijedne osobe ili tvrtke iz Hrvatske, brane se tvrdnjama da su radile zakonit i legitiman posao. No porezne vlasti u nizu zemalja istražuju ono što su otkrili mediji. Globalno, i prije izbijanja afere “Panama Papers” gotovo sve države svijeta surađivale su preko svojih financijsko-obavještajnih odjela koji postoje u sklopu svakog ministarstva financija. I Ured za sprečavanje pranja novca, koji djeluje kao hrvatska financijsko-obavještajna jedinica, pohvalio se da razmjenjuje podatke s 151 financijsko-obavještajnom jedinicom država diljem svijeta. U posljednje četiri godine hrvatski je Ured obradio 23.282 transakcije u kojima je sumnjao na pranje novca ili financiranje terorizma te izdao 165 naloga bankama za privremenu blokadu izvršenja sumnjivih transakcija u ukupnom iznosu od većem od 203 milijuna kuna.
Nije prijavio tvrtku
Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara još nije objavio nijednu priču o Hrvatima, a prva politička žrtva skandala islandski je premijer Sigmundur David Gunnlaugsson, koji je podnio ostavku na tu dužnost nakon prosvjeda građana zbog činjenice da je skrivao suvlasništvo u tvrtki registriranoj u poreznoj oazi. Prodao je polovicu te tvrtke svojoj supruzi za jedan američki dolar 2009., ali nije prijavio povezanost s tom tvrtkom kad je postao zastupnik i kasnije islandski premijer.
