Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), provedenom u 130 zemalja tijekom pandemije koronavirusa, više od 60 posto zemalja u svijetu izvijestilo je o prekidu rada službi za mentalno zdravlje za ranjive skupine, uključujući djecu i adolescente (72 posto), starije odrasle osobe (70 posto) i žene kojima su potrebne antenatalne ili postnatalne usluge (61 posto).
Svjetski dan mentalnog zdravlja, koji se obilježava 10. listopada, dolazi u vrijeme kada se svakodnevni život znatno promijenio kao rezultat pandemije COVID-19. Protekli mjeseci donijeli su mnoge izazove: zdravstvenim radnicima koji pružaju zdravstvenu zaštitu u teškim okolnostima, odlaze na posao strahujući od zaraze COVID-19, učenicima koji se prilagođavaju pohađanju nastave od kuće uz malo kontakta sa nastavnicima i prijateljima i zabrinutim za svoju budućnost, radnicima kojima je ugrožena egzistencija, veliki broj ljudi koji žive u siromaštvu ili u krhkim humanitarnim uvjetima s izuzetno ograničenom zaštitom od COVID-19 i ostalo.
Prema istraživanju WHO, 67 posto zemalja suočilo se s poremećajima u savjetovanju i psihoterapiji; 65 poto u vezi s ključnim uslugama smanjenja štete, a 45 posto u vezi s održavanjem tretmana opioidima agonistima kod ovisnosti o opiodima.
Više od trećine zemalja zabilježilo je prekide hitnih intervencija, uključujući usluge za ljude koji imaju napade, sindrome prestanka uzimanja teških supstanci i delirij, koji je često znak ozbiljnog poremećaja zdravstvenog stanja.
Oko 30 posto zemalja izvijestilo je o prekidu pristupa lijekovima za mentalne, neurološke i poremećaje u vezi s korištenjem droga, a u tri četvrtine zemalja evidentirani su barem djelomični prekidi u pružanju usluga mentalnog zdravlja u školi i na radnom mjestu (75-78 posto).
WHO je već ranije naglasila kronično nedovoljno financiranje pružanja usluga liječenja mentalnog zdravlja, a prije pandemije zemlje su trošile manje od 2 posto državnih proračuna za to.
Pandemija povećava potražnju za uslugama liječenja mentalnog zdravlja. Gubitak ljudskih života, izolacija, gubitak dohotka i strah pokreću stanja mentalne nelagode ili pogoršavaju postojeća. Mnogi se ljudi mogu suočiti s povećanom upotrebom alkohola i droga, nesanicom i tjeskobom.
- Dobro mentalno zdravlje apsolutno je ključno za cjelokupno zdravlje i dobrobit. Epidemija koronavirusa je prekinula osnovne usluge mentalnog zdravlja širom svijeta baš kad su najpotrebniji - rekao je generalni direktor WHO Tedros Adhanom Ghebreyesus.
