Proruski blok u srcu Europe mogao bi iduće godine ojačati. Proruski orijentirani čelnici srednjoeuropskih zemalja, poput mađarskog premijera Viktora Orbána i njegova slovačkog kolege Roberta Fica, mogli bi sljedeće godine dobiti još jednog saveznika: bivšeg češkog premijera Andreja Babiša, koji bilježi porast popularnosti u nacionalnim anketama.
Iako Babiš, milijarder i politički pragmatik, nema toliko čvrste ideološke temelje kao Orbán ili Fico, njegova se politika sve jasnije okreće prema desnici, dok retorikom sve više prati svoje kolege iz Mađarske i Slovačke. Poput Orbána, Babiš tvrdi da rata u Ukrajini ne bi bilo da je Donald Trump predsjednik SAD-a te vjeruje da bi pobjeda republikanskog kandidata na nadolazećim izborima donijela mir. Slično kao Fico, češki tajkun već je ranije sugerirao da bi podršku Ukrajini trebalo smanjiti u njezinu otporu sveobuhvatnoj invaziji Kremlja.
Najviši češki dužnosnici pokušali su diskreditirati Babiša – kontroverznog poljoprivrednog tajkuna i bivšeg premijera od 2017. do 2021. – tvrdeći da je pod Orbánovim utjecajem otkako se njegova stranka Akcija nezadovoljnih građana (ANO) ovo ljeto pridružila Orbánovoj novoj desničarskoj, antimigrantskoj frakciji "Patrioti" u Bruxellesu. "Pokret ANO je samo Orbánova marioneta", rekao je češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavski za POLITICO. "Očito su pronašli prijatelje među proruskim nacionalistima i ksenofobima u Europskom parlamentu", dodao je.
Međutim, češki birači masovno se vraćaju Babišu, prema rezultatima nedavnih regionalnih izbora, prije parlamentarnih izbora 2025. Bivši premijer i njegova oporbena stranka ANO postigli su uvjerljivu pobjedu u 10 od 13 čeških regija s 35 posto glasova u rujnu, što je značajan porast u odnosu na 21 posto na prošlim regionalnim izborima 2020. To je bio poziv na buđenje za aktualnu vladajuću koaliciju – i za Bruxelles.
Sadašnja vlada premijera Petra Fiale, konzervativca koji podržava Ukrajinu, ima rekordno nisku popularnost od 24 posto, najnižu među svim češkim vladama od 2013., zbog loše komunikacije i prekršenih obećanja o porezima. To povećava Babiševe šanse za povratak na vlast, budući da njegova popularnost ostaje stabilna unatoč brojnim skandalima, uključujući dugotrajni slučaj sukoba interesa vezan uz EU subvencije njegovu poljoprivrednom konglomeratu, u kojem je na kraju oslobođen optužbi.
Otkako je izgubio na parlamentarnim izborima 2021., 70-godišnji Babiš prigrlio je žestoku retoriku karakterističnu za krajnje desne lidere, optužujući EU za visoke cijene energije, dovodeći u pitanje vojnu pomoć Ukrajini i zalažući se za slanje vojske na južne obale Europe radi suzbijanja ilegalnih migracija. Njegova fleksibilna stranka tijekom godina bila je opisivana kao sve, od ljevičarske do populističke, tehnokratske, konzervativne i krajnje desne. Do trenutka kad je Babiš izgubio u pokušaju da postane češki predsjednik 2023., već je poticao strah od rata između NATO-a i Rusije, ponavljajući stav popularan u Moskvi i Budimpešti, kod Orbána.
Povezivanje s Patriotima u Bruxellesu – čiji je član i krajnje desna Narodna stranka iz Austrije koja je prošlog mjeseca odnijela pobjedu na nacionalnim izborima – bila je kap koja je prelila čašu za liberalnije članove ANO-a. Većina ih je napustila stranku zbog neslaganja oko političkog smjera. Bivša potpredsjednica Europskog parlamenta Dita Charanzová i eurozastupnica Martina Dlabajová obje su napustile ANO prošle godine, dok se potpredsjednica Europske komisije Věra Jourová udaljila od Babiša netom prije stvaranja novog krajnje desnog saveza.
Charanzová je za POLITICO rekla da je "bilo jasno iz razvoja situacije u Češkoj da će ANO gurnuti nacionalističku politiku". "Dok je Babiš bio premijer, htio je formirati vladu s krajnjom desnicom. Martina [Dlabajová] i ja otišle smo u Prag da mu kažemo da će ga neki članovi napustiti ako to učini. Popustio je i formirao vladu sa socijaldemokratima umjesto toga", rekla je.
Babiševa desna ruka, zamjenik predsjednika ANO-a Karel Havlíček, smatra da je "besmisleno" tvrditi da se stranka pomaknula prema krajnjoj desnici. "ANO je uvijek bila i ostaje inkluzivna stranka", izjavio je Havlíček. "Još smo uvijek isti. Ono što se promijenilo jest to da su neki političari izgubili samokritičnost i prestali percipirati stvarnost... Smatram da je legitimno imati drugačije mišljenje od vodstva EU i da nema potrebe odmah isključivati takve ljude." Češki proeuropski predsjednik Petr Pavel, koji je 2023. pobijedio Babiša na predsjedničkim izborima, predstavlja prepreku tajkunu ako pokuša Češku okrenuti prema istoku. Međutim, češki predsjednik nema izvršne ovlasti, što ostavlja politički prostor premijeru.
Spojena koalicija Babiša i čeških krajnje desnih stranaka poput Svoboda a přímá demokracie ili Přísaha and Motorists omogućila bi mu da provede "ono što smatra prikladnim u vanjskoj i europskoj politici", rekao je Petr Kaniok, direktor Međunarodnog instituta za političke znanosti na Masarykovom sveučilištu u Brnu. – Vlada bi zasigurno barem retorički nalikovala sadašnjoj slovačkoj vladi – bila bi antieuropska, više nacionalistička, manje proukrajinska i pasivna... Češka bi jednostavno prestala voditi današnju relativno konstruktivnu politiku i vratila se Babiševom viđenju EU kao bankomata – dodao je Kaniok.
Dok EU pokazuje ambivalentnost prema nedavnom porastu krajnje desnih populističkih snaga diljem kontinenta, rastući proruski blok dodatno će otežati postizanje konsenzusa o pitanjima poput pomoći Ukrajini, sankcija protiv Rusije i migracijske politike. Već su vidljivi neki naznake smjera koji bi ANO mogao zauzeti prema Ukrajini, ključnoj vanjskopolitičkoj temi za Europu uoči treće godišnjice sveobuhvatne invazije ruskog čelnika Vladimira Putina.
Babiš je u Češkoj izjavio da se nada da "Ukrajina nikada neće postati članica EU-a". U Europskom parlamentu, dvoje od šestero ANO-ovih eurozastupnika suzdržalo se u rujnu od glasanja o neobvezujućoj rezoluciji kojom se traži od država članica da odobre Kijevu korištenje dugometnih projektila protiv ciljeva na ruskom teritoriju. Preostala četiri eurozastupnika nisu se ni pojavila na glasovanju.
Također su se suzdržali ili nisu prisustvovali glasanju o rezoluciji iz srpnja koja se odnosila na potrebu nastavka potpore Ukrajini. "Glasanje je uključivalo obvezu dodjele obaveznog udjela BDP-a za Ukrajinu iz državnog proračuna. Zašto bi nam itko to trebao naređivati? Sami ćemo odlučiti kako želimo pomoći", izjavio je Babiš u intervjuu za jedan češki medij kad su ga upitali zašto njegovi eurozastupnici nisu prisustvovali glasanju. Ondřej Knotek, eurozastupnik stranke ANO, odbacio je sugestije da stranka ima proruski pristup, rekavši da "podržava Ukrajinu od početka rata, kao i sve aktivnosti usmjerene na mirno rješenje". "Ako čitate slovački i mađarski tisak, odmah ćete vidjeti da nemamo sličan stav kao oni", rekao je Knotek za POLITICO.
Dužnosnici EU-a strahuju da bi Češka mogla slijediti Mađarsku u stavljanju veta na ključne odluke o vanjskoj politici ako ANO preuzme vlast 2025. godine, što bi otežalo postizanje konsenzusa na razini Unije, posebno jer Orbánov savez raste s potencijalnim novim članicama poput Slovačke i Austrije. "Nitko ne zna što bi [Babiš] učinio kao premijer", izjavio je jedan visokorangirani češki dužnosnik u EU-u.
