Rusija je nastavila širiti svoje vojne baze u arktičkom području unatoč značajnim gubicima u ratu protiv Ukrajine, pokazuje serija novih satelitskih snimaka do kojih je došao CNN. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg također je rekao CNN-u da postoji značajno gomilanje ruske vojske na dalekom sjeveru te da je zbog nedavnih napetosti NATO udvostručio svoju prisutnost u tom području.
Nove spoznaje pojavile su se nakon što je jedan viši dužnosnik zapadne obavještajne službe rekao za CNN da je Rusija povukla čak tri četvrtine svojih kopnenih snaga s dalekog sjevera u blizini Arktika, šaljući ih u invaziju na Ukrajinu, piše Index.
Niz baza i aerodromskih pista
Satelitske slike, koje je CNN dobio od kompanije Maxar Technologies, pokazuju niz ruskih radarskih baza i aerodromskih pista koje su dograđene tijekom prošle godine. Slike ne pokazuju dramatičan razvoj, već nastavak napretka u utvrđivanju i širenju područja za koje analitičari kažu da je od vitalne važnosti za rusku obrambenu strategiju, u vrijeme velikog pritiska na resurse Moskve.
Prema Maxaru, fotografije pokazuju nastavak rada na radarskim stanicama u mjestu Olenegorsku, na poluotoku Kola u sjeverozapadnoj Rusiji, kao i u Vorkuti, sjeverno od Arktičkog kruga. Čini se da također pokazuju napredak u radovima na dovršetku jednog od pet radarskih sustava Rezonans-N u Ostrovnoju, mjestu smještenom uz Barentsovo more u blizini Norveške i Finske na zapadu Rusije.
Ruski dužnosnici tvrde da Rezonans-N može otkriti nevidljive letjelice i objekte. Tri nove kupole, kućišta otporna na vremenske uvjete koja se koriste za zaštitu radarskih antena, dovršene su ove godine u bazi protuzračne obrane Tiksi, na krajnjem sjeveroistoku, pokazuju Maxarove slike i analize.
Tu su i poboljšanja aerodromske piste i stajanke u zračnoj bazi Nagurskoje - najsjevernijem ruskom vojnom objektu - i poboljšanja u zračnoj bazi Temp na otoku Koteljnij, na sjeveroistoku zemlje.
Područje od važnosti za sektor nafte i plina, ali i za nuklearnu obranu
Rusija je godinama jačala svoju obranu na dalekom sjeveru, obnavljajući niz starih sovjetskih baza modernim dizajnom i opremom. Rusko arktičko područje dugo bilo ključno za sektor nafte i plina, ali i za nuklearnu obranu, sa značajnim udjelom sofisticiranog nuklearnog oružja i podmorskih postrojenja u tom području.
Na početku rata s Ukrajinom u veljači neke su podmornice premještene kako bi signalizirale svoju spremnost, ali su se ubrzo vratile na standardnu visoku spremnost.
Šef NATO-a Stoltenberg rekao je sljedeće: "Najkraći put od Rusije do Sjeverne Amerike je preko Sjevernog pola. Dakle, strateški značaj ovih područja nije se promijenio zbog rata u Ukrajini. Vidimo kako Rusija ponovno otvara stare sovjetske baze te testira novo oružje na Arktiku i dalekom sjeveru."
Rat u Ukrajini doveo je do velike prilagodbe ruskih trupa u regiji, ističe jedan viši zapadni obavještajni dužnosnik: "Rusi sada tamo drže samo 20 do 25% donedavnih kopnenih snaga, ali je zato pomorska komponenta potpuno netaknuta ratom".
Nakon nedavnog napada na dva ključna aerodroma duboko u Rusiji, u Rjazanju i Saratovu, ruski vojni zrakoplovi i bombarderi raspršeni su diljem zemlje i arktičkog sjevera, dodao je spomenuti dužnosnik. Moskva je za udare okrivila Ukrajinu, dok Kijev nije komentirao eksplozije u ruskim bazama.
Klimatske promjene i nove pomorske rute
Arktik je također od vitalnog značaja za Rusiju jer otapanje leda ubrzano otvara nove pomorske rute od azijskog jugoistoka do Europe, koristeći puno kraći put duž ruske obale.
Sjeverni morski put mogao bi trenutačno biti kraći dva tjedna u usporedbi s putovanjem kroz Sueski kanal. Ruska državna televizija prikazala je porinuće nekoliko ledolomaca na atomski pogon, dizajniranih za jačanje ruskog utjecaja i moći u regiji. Kritičari kažu da Moskva nastoji zadržati kontrolu nad rutom koja bi trebala biti jednako dostupna svim nacijama.
Govoreći preko videolinka prilikom porinuća novog ledolomca na nuklearni pogon u Sankt Peterburgu 22. studenoga, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će razvoj najvažnijeg sjevernog pomorskog prolaza omogućiti Rusiji da u potpunosti otkrije svoj izvozni potencijal i uspostaviti učinkovite logističke rute, uključujući prema jugoistočnoj Aziji.
U isto vrijeme rat u Ukrajini je pojačao prisutnost NATO-a u ovoj regiji. Nakon što se Finska i Švedska pridruže savezu, kao što se očekuje, sedam od osam arktičkih država bit će članice NATO-a.
