Odlazak u Belfast na razgovor s čelnicima Sjeverne Irske bio je jedan od glavnih zadataka nove vlade susjedne Republike, na čije je čelo pet mjeseci nakon parlamentarnih izbora došao šef stranke Fianna Fáil, Micheál Martin.
Martin je tamo održao sastanak s prvom ministricom Arlene Foster iz unionističke stranke DUP, ali i s Michelle O’Neill iz Sinn Féina te predstavnicima manjih stranaka belfastskog parlamenta, a tijekom susreta je postignut dogovor da će oživjeti zajedničke ministarske sastanke, oformljene u sklopu sporazuma na Veliki petak 1998., kojima nisu zasjedali više od tri godine. Prvi sastanak zajedničkog ministarskog vijeća održat će se 31. srpnja.
Pandemijske mjere
Martin je s Foster razgovarao o različitim mjerama koje su vlade poduzele tijekom pandemije. Naime, Belfast je prošloga tjedna popustio mjere, dok je Dublin tu odluku odlučio odgoditi zbog naglog pogoršanja epidemiološke slike.
Unatoč tome što nije bilo zajedničke tiskovne konferencije nakon sastanka, Foster je navodno Martinu rekla da bi voljela imati konstruktivan i pozitivan dijalog s Dublinom tijekom njegova mandata, nadajući se da će odnos biti temeljen na uzajamnom poštovanju i poštivanju različitosti.
Martin se osvrnuo i na mogućnost raspisivanja referenduma o ujedinjenju Irske, što je bilo jedno od vodećih obećanja Sinn Féina, relativnih pobjednika parlamentarnih izbora početkom veljače. “Želim raditi na tome da što konstruktivnije zajedno dijelimo otok i surađujemo na obostranu korist”, izjavio je Martin.
S druge strane Irskoga mora britanska je vlada ovoga tjedna predstavila strateški plan unutarnjeg tržišta Ujedinjene Kraljevine nakon tranzicijske faze Brexita, koji je u Škotskoj i Walesu odjeknuo poput eksplozije. Edinburgh i Cardiff optužili su Westminster da svojim prijedlogom pokušava destabilizirati ustavni poredak na kojem se temelji suživot četiriju britanskih entiteta.
Loši uvjeti
Unatoč tome što britanski ministri tvrde da je jedina zadaća prijedloga osigurati funkcioniranje trgovine nakon Brexita, čelnici ostalih nacija upozoravaju da bi se predloženim uvjetima Škotsku i Wales primoralo da prihvate lošije uvjete od onih koje su imali do sada u sklopu EU.
Prvi ministri Škotske i Walesa strahuju da bi narušena jednakost na unutarnjem tržištu mogla utjecati i na nepovoljniji status prilikom sklapanja sporazuma s trećim zemljama. Edinburgh u tom kontekstu najviše zazire od mogućnosti da London ispregovara Engleskoj povoljniji trgovinski uvjet s Washingtonom, kojim bi klorirana piletina ušla na tržište Ujedinjene Kraljevine, čime bi se narušio standard kvalitete hrane.
Pravnici i stručnjaci za britanski nekodificirani ustav tvrde da je sporno i to što prijedlog uređenja unutarnjeg tržišta ne predviđa jasan način na koji će se promjene nakon sklapanja trgovinskih sporazuma s trećim zemljama dogovarati, već se spominje da će se britanska vlada voditi ustaljenim sustavom presedana.
Snažan udarac
“London je time odbacio ‘bottom-up’ pristup rješavanja nesuglasica, zamijenivši ga ‘top-down’ načinom, kojim bi se Walesu i Škotskoj zadao bitno veći udarac nego Engleskoj, koja je ekonomski i teritorijalno snažnija”, objašnjava Daniel Wincott, profesor prava i sociologije na Sveučilištu u Cardiffu.
Konačnu odluku o tom prijedlogu imat će Westminster, u kojem torijevci Borisa Johnsona imaju većinu od 79 mandata. Britanska vlada zakonski prijedlog može usvojiti “milom ili silom”, ali se postavlja pitanje hoće li biti to spremna učiniti nauštrb “ujedinjene” Kraljevine.
Na dnevnom redu velškog parlamenta Senedda ove se srijede prvi put u povijesti našao zahtjev za raspisivanje referenduma o neovisnosti na inicijativu stranke Plaid Cymru. Prema posljednjem ispitivanju javnog mnijenja, čak 25 posto Velšana danas bi glasalo za odcjepljenje od Londona, što je najveći postotak ikada zabilježen u ispitivanju javnog mnijenja o toj temi.
Prema posljednjim anketama, 49 posto Škota bi glasalo za neovisnost od Ujedinjene Kraljevine u slučaju novog referenduma, za razliku od 44 posto onih koji bi glasali za status quo.
