U Sjedinjenim Državama propala je najveća banka od financijske krize 2008. godine: nakon panike investitora američka institucija za osiguranje depozita u petak je preuzela kontrolu nad Silicon Valley Bank (SVB). Kolaps ogromne financijske kuće izazvao je brige mogu li se i druge banke suočiti sa sličnim problemima, prenosi Jutarnji list.
Nakon što se u srijedu pročulo kako je SVB izgubila 1,8 milijardi dolara rasprodajući pod pritiskom svoj portfelj vrijednosnica procijenjen na 21 milijardu dolara, krenula je panika štediša/depozitara te su menadžeri SVB-a pokušali najavom prodaje dionica banke ojačati kapitalne pozicije, no nisu uspjeli. Zbog zabrinutosti investitora da se nešto slično može dogoditi drugim bankama u burzovnoj trgovini strelovito je pometeno 52,4 milijarde dolara tržišne vrijednosti njihovih dionica. Rasprodavane su dionice velikih finacijskih institucija poput JPMorgan Chaseca, Bank of America, Citigroupa, Wells Fargoa... jer su se vlasnici njihovih dionica počeli pitati kakva je točno prava tržišna vrijednost obveznica u njihovim portfeljima.
Iako je poznato da su mnoge velike američke banke tijekom pandemije dio depozita pretvorile u dugoročne obveznice, eksperti tumače kako je poslovanje SVB-a ipak specifično te ne bi trebali govoriti o sistemskom riziku za financijski sustav poput onoga 2008., ali nakon svih šokova unazad tri specifične poslovne godine teško je procijeniti može li doći do scenarija koji će dodatno usložniti ionako kompliciranu makroekonomsku situaciju.
Nakon vijesti da bi SVB mogla kolabirati tijekom ovog tjedna bolne padove doživjele su i dionice europskih banaka. U petak je Euro Stoxx Bank indeks s padom od 4 posto imao najgori dan od sredine prošle godine. Societe Generale je pala 4,7 posto, ING 4,8 posto, a Banco Sabadell nešto više od 5 posto... To ne znači da u ovom trenutku većina američkih i europskih banaka nisu dobro kapitalizirane. Daljnji razvoj situacije još ipak nije potpuno predvidljiv.
SVB je banka stara 40 godina te se pretežito bavila financijskim praćenjem start up kompanija. Njezin kolaps ostat će ispisan krupnim slovima u povijesti američkog bankarstva jer ne samo da se radi o najvećoj banci koja je propala od krize 2008. godine, nego i drugoj najvećoj ikada.
Trenutačno je ključno pitanje kako zaštititi preostalih 175 milijardi depozita u SBV banci. Pokrenut je proces tijekom kojeg će depoziti biti prebačeni na neku od zdravih financijskih institucija.
Ilustracije radi, cjelokupna financijska imovina svih hrvatskih kućanstava procijenjena je na 81 milijardu eura tj. više nego dvostruko manje u odnosu na depozite SVB-a. Ukupna vrijednost imovine kojojm je upravljala SVB iznosila je pak krajem 2022. enormnih 209 milijardi dolara. Po tom kriteriju je SVB, primjerice, 60-ak puta veća od Zagrebačke banke, najveće hrvatske financijske kuće.
Šefica američkog Tresurya Janet Yellen hitno je regirala te poručila kako je struktura bilance SVB-a takva da se značajno razlikuje od one kakvu imaju najveće američke finacijske institucije. Iako su neke od najvećih američkih banaka zabilježile pad vrijednosti dionica tijekom tjedna, nakon objave bankrota u petak nisu se iznova našle pod takvim pritiskom. No, dok su menadžeri velikih financijskih kuća - kao što su JPMorgan, Wells Fargo ili Citigroup – otišli na nešto mirniji vikend, to se ne može reći za banke koje imaju donekle slično poslovanje i(ili) strukturu bilance kao SVB. To su, između ostalih, First Republic, Signature Bank i Western Alliance. Još jedna značajna banka propala je tijekom prošlog tjedna u Sjedinjenim državama – zbog prevelikih gubitaka na kriptovalutama Silverget je u srijedu izvijestio da zatvara operacije i pokreće likvidaciju.
Najveće američke banke posluju pod strožim regulatornim uvjetima. Imaju veće zahtjeve po pitanju adekvatnosti kapitala, kao i puno šire izvore/baze depozita nego SVB. Posljedica je to inzistiranja američkih regulatornih tijela na tome da se najveći, upravo zbog toga što mogu generirati sistemske rizike, ne smiju imati preveliki fokus na jedno područje biznisa, te su, uz to, ostali više distancirani prema investiranju u riskatnu i izrazito volatilnu imovinu, kao što su kriptovalute.
U ovom tenutku još nije potpuno jasno da li propast tako velikog finacijskog igrača kao što je SVB doista uopće ne znači bilo kakav značajni rizik za američki, pa tako i globalni finacijski sektor, ili američki dužnosnici primjenjuju okušanu taktiku snižavanja panike, odnosno smirivanja situacije. Na razlici između SVB-a i onih najvećih posebn oinzistira institucija odgovorna za depozite.
SVB se deklarirala kao partner inovativne ekonomije, a njezino urušavanje ubrzalo se, piše New York Times, tijekom ovoga tjedna nevjerojatnom brzinom. U osnovi je uzrok problema u tome što je nakon promjene monetarne politike zaustavljen dotok jeftinog novca prema popularnim start up kompanijama. Prije toga SVB je fokusom na start up-ove, koji su plivali u dolarima venture kapitalista, bila preplavljena dotokom novca. Samo mali djelić zadržali su kao depozite, dok su ostatak investirali u dugročne obveznice i hipoteke kako bi osigurali stabilne prihode u okružju vrlo niskih kamatnih stopa. To je neko vrijeme dobro funkcioniralo. U razdoblju 2018.-2021. ukupni su im depoziti narasli s 49 na 189 milijardi dolara jer su njihovi klijenti - mlade brzorastuće kompanije - isporučivale simbolično rečeno pune kofere novca. Strateška greška SVB-a bila je u tome što nisu računali da će Federalne rezerve zbog inflacije morati zaoštriti monetarnu politiku tj. uopće nisu računali na rast kamatnih stopa. Poznato je da u slučaju rasta kamta/prinosa dolazi do pada vrijednosti obveznica, te tajna kolapsa SVB-a nije nikakva misterija.
Značajni dio krivnje za propast SVB-a i nove nevolje američkog financijskog sustava mogu se definitvno pripisati bivšem američkom predsjedniku Donaldu Trumpu koji je 2018. godine agresivno izgurao labavljenje regulatornih zahtjeva prema regionalnim bankama.
Glavni izvršni direktor SVB-a, Greg Becker, oduševljeno je podržavao takvu regulatornu promjenu jer više nije morao redovito prolaziti stres test Federalnih rezervi, koji su do tada morale prolaziti sve banke s imovinom između 100 i 250 milijardi dolara. Becker je čak bio u Odboru Federalnih Rezrevi San Francisca. Od petka to više nije.
