Talibani su rekli u ponedjeljak da su spremni na mirovne pregovore s afganistanskom vladom jer su vlasti najavile da će puštanje na slobodu stotine militanata optuženih za teška kaznena djela početi za nekoliko dana.
Sudbina oko 400 talibanskih zarobljenika bila je ključna zapreka u pokretanju mirovnih pregovora dviju zaraćenih strana, koje su se obvezale na dovršavanje razmjene zarobljenika prije nego što bi pregovori mogli početi.
U nedjelju su tisuće istaknutih Afganistanaca odobrile njihovo puštanje na kraju trodnevne "loje džirge" - tradicionalne skupštine plemenskih čelnika i drugih sudionika koje se ponekad održavaju radi odlučivanja o kontroverznim pitanjima.
"Naše je stajalište jasno. Ako puštanje zatvorenika bude završeno, spremni smo za međuafganistanske razgovore u roku od tjedan dana", izjavio je za AFP glasnogovornik talibana Suhail Šahin.
Šahin je rekao da će prvi krug razgovora biti održan u Dohi u Kataru.
"Afganistanska vlada počet će puštati 400 talibanskih zarobljenika u roku od dva dana", rekao je za AFP glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Džavid Fasial.
Razmjena zarobljenika bila je ključni dio dogovora koji su u veljači potpisali talibani i Sjedinjene Države. Po dogovoru Washington je pristao povući svoje snage iz Afganistana u zamjenu za obećanje pobunjenika da će održati mirovne pregovore s vladom u Kabulu.
Razgovori s mnogo zakašnjenja usmjereni su na dokončanje gotovo dva desetljeća starog sukoba u kojem su poginuli deseci tisuća ljudi.
Šahin je rekao da će talibansko izaslanstvo za mirovne pregovore voditi Abas Stanekzai, koji je bio glavni pregovarač skupine u razgovorima s Washingtonom prije sporazuma iz veljače.
Brutalni napadi
Afganistanska vlada već je oslobodila gotovo 5000 zarobljenih talibana, ali vlasti nisu htjele pustiti posljednjih 400 zatvorenika koje su tražili talibani.
Zatvorenici su optuženi za teška kaznena djela, uključujući ubijanje desetaka Afganistanaca i stranaca, pri čemu su 44 pobunjenika posebno zabrinula Sjedinjene Države i druge zemlje zbog njihove uloge u brutalnim napadima.
U svojoj konačnoj rezoluciji džirga je priopćila da je odobrila puštanje militanata "kako bi se uklonile zapreke za početak mirovnih pregovora, zaustavljanje krvoprolića i za dobro javnosti".
Džirga je pozvala vladu da nadzire oslobođene zarobljenike kako bi se osiguralo da se ne vrate na ratište i zatražila je trenutno i trajno primirje u zemlji.
Ali Šahin je rekao da će primirje biti dio dnevnog reda tijekom pregovora s afganistanskom vladom.
Obitelj francuske humanitarke Bettine Goislard, koja je ubijena u Afganistanu 2003. godine, rekla je da neće prihvatiti puštanje njezinih ubojica, koji su na popisu.
"Takva odluka da ih se oslobodi donesena na temelju trgovanja bila bi za nas, njezinu obitelj, nezamisliva", rekli su za AFP.
Nisu svi oni koji su prisustvovali džirgi podržavali puštanje militanata.
Zastupnica Belkuis Rošan, istaknuta aktivistica za ženska prava, prosvjedovala je prvog dana džirge protiv njihova puštanja, noseći transparent na kojem je pisalo: "Nagodba o talibanima je nacionalna izdaja".
