Prošla su tek dva tjedna otkako je vlast u Grčkoj preuzeo novi premijer Kyriakos Mitsotakis (51), a već je postao nova zvijezda europskog establišmenta. Osim toga, njegovo obećanje smanjenja poreza oduševilo je i investitore. S druge strane, u Bruxellesu se sve više brinu zbog populističke vlade u Italiji koju nosi njezin energični potpredsjednik Matteo Salvini. Prije samo godinu i pol u Rimu je sjedila centristička vlada kojoj su odnosi s Bruxellesom bili izrazito važni, a atenska još nije izašla iz bailout programa.
No danas je Italija ta koja više brine investitore i eurokrate u Bruxellesu, dok je Grčkoj izborna pobjeda stranke establišmenta pod vodstvom energičnog liberalnog šefa vlade donijela elan kakav se u politici zemlje dugo nije osjetio. Kako bi grčki premijer održao taj elan, energično je ušao u mandat. Najprije je obavijestio parlamentarce da ove godine oni neće ići na ljetni odmor. Zatim je ministrima rekao da će se njihov rad mjeriti i ocjenjivati, što je u skladu s Mitsotakisovim ranijim iskustvom u privatnom sektoru gdje je radio kao bankar. Obećao je smanjenje poreza na dobit s 28 na 20 posto od prvog dana 2021. godine.
Velika potpora pučana
Novoj je administraciji, predvođenoj strankom desnog centra Nova demokracija (ND), pomogla i prethodna vlada Alexisa Tsiprasa sklopivši u Europi vrlo popularan sporazum s Makedonijom o promjeni imena te zemlje uz dodatak pridjeva “sjeverna”.
– Grčka je dobila konzervativnu vladu, a vodi je dobro makroekonomski obrazovan premijer koji je kao ministar već provodio mjere štednje. Sve to znači da je Grčka nakon lijevih populista dobila neoliberalnu administraciju koja će biti kompatibilna s politikom Europske pučke stranke (EPP) čiji je ND član. EPP će pritom činiti sve da pruži potporu grčkoj vladi – ocjenjuje hrvatski politički analitičar Davor Gjenero.
Nešto zapadnije, na Apeninskom poluotoku zasjeda talijanska vlada koju predvode populistička stranka krajnje desne Lige pod vodstvom Salvinija i antiestablišmentski pokret Pet zvijezda (M5S). Ta zemlja preuzela je palicu najproblematičnije članice EU-a koju je prije nosila upravo Grčka.
Matteo Salvini u samo je godinu dana postao najprepoznatljivije lice europskog populizma, a u kampanji je obećavao smanjenje poreza, dok se M5S uspio izboriti za uvođenje minimalnog dohotka siromašnima. Sve to vodilo je sukobu s Bruxellesom jer Italija nije mogla održati deficit proračuna na 2,04 posto, koliko je dogovorila s Europskom unijom. Iako je prije dva tjedna EU odlučila da neće pokrenuti postupak kažnjavanja Italije jer im je tamošnja vlada obećala da će srezati neke troškove, Europljane ionako više brinu investitori.
Grčki javni dug stoji na 181 posto BDP-a, još uvijek znatno iznad talijanskog koji je na 132 posto. No u lipnju se prvi put Grčka zaduživala jeftinije od Italije jer veličina talijanske ekonomije, koja se nalazi u problemima i na čijem je čelu populistička vlada, jednostavno plaši one koji kupuju obveznice. Tjednik The Economist u posljednjem je broju Salvinija nazvao najopasnijim čovjekom Europe, posebno za opstojnost eura.
– To po meni nije neutemeljena ocjena. On, kao najmoćnija osoba jedne stare demokracije, ima znatno veći manevarski prostor od populista s istoka EU. Kada je mađarski premijer Viktor Orban stigao na rub isključenja iz EPP-a, morao se povući. Lideri zemalja poput Italije, koja je dio kluba najbogatijih država svijeta G7, imaju manje kočnica – smatra Gjenero.
Donedavno se činilo da se nabolje promijenio imidž još jedne država s juga EU-a, Španjolske. No, krajem prošlog tjedna premijer Pedro Sánchez uspio je dogovoriti koaliciju s krajnje lijevom strankom Podemos. Uvjet Sáncheza za ulazak Podemosa u vladu jest bio to da šef te stranke Pablo Iglesias ne bude ministar, i to zato jer se zalaže za održavanje referenduma o nezavisnosti Katalonije. Upravo tema statusa te pokrajine, kao i ulazak stranke s političke margine u vladu, povećat će nestabilnost u zemlji.
Makedonija jedini problem
Čini se da se u proteklih 14 dana dogodio gotovo šokantan obrat. Najstabilnija članica s juga Europe, barem u kratkom roku, postala je Grčka s neoliberalnom vladom na čelu. No postoji jedan problem u vezi kojeg vlada u Ateni nema isti stav kao Bruxelles.
– Potencijal za konflikt s EU Mitsotakisov je odnos prema pitanju Sjeverne Makedonije – zaključio je Gjenero.
Stranka novog premijera izričito se protivi sporazumu potpisanom s makedonskom vladom, no pritisak tržišta i investitora opet bi mogao smanjiti želju vlade da krene u sukobe s EU.
