Donald Trump pokrenuo je sinoć svjetski trgovinski rat. Potpisao je dekret kojim uvodi kaznene carine na uvoz čelika i aluminija od 10 i 25 posto, Trumpov trgovinski rat, kojeg je napustio i glavni ekonomski savjetnik Gary Cohn, prijeti golemim štetama za cijeli svijet.
I nama poznati njemački IFO institut (radili su program ekonomskih reformi po narudžbi HDZ-a) napravio je projekciju što bi to značilo za njemačku ekonomiju. Trgovinski rat potaknut uvođenjem Trumpovih “kaznenih carina” na robu koja se uvozi u Ameriku ugrozit će čak 1,6 milijuna radnih mjesta u Njemačkoj. Milijun radnih mjesta vezanih za izvoz u Ameriku izravno bi bilo pogođeno Trumpovim carinama, a još 600 tisuća u američkim tvrtkama koje posluju u Njemačkoj.
Bijela kuća umanjuje štetu
Brookings, washingtonski think tank, donio je projekciju kako bi najavljene Trumpove tarife utjecale na nacionalne BDP-e. Projekcija je rađena na carinama od deset posto – Amerika bi izgubila 1,3 posto BDP-a, Kina 4,3 posto, Njemačka 3,8 posto, ostatak eurozone 2,9 posto... Kako će uvođenje novih tarifa utjecati na krajnje cijene? Trumpov ministar trgovine Wilbur Ross tvrdi da će limenka juhe koja sada stoji 1,99 dolara poskupjeti tek za 2,6 penija, zbog uvođenja carina na aluminij.
Šef nacionalnog trgovinskog vijeća Bijele kuće Peter Navarro tvrdi kako će six-pack piva poskupjeti tek jedan cent, automobili prosječno za 45 dolara. Ipak, malo tko vjeruje da će sve proći tek tako. Primjerice, kada je Trump nedavno objavio da se uvode tarife na kućanske uređaje i solarne panele, korejski je LG u internom memorandumu najavio porast cijena svojih perilica i sušilica za 15 do 20 posto. CNN procjenjuje kako će u Americi u slučaju uvođenja tarifa na aluminij poskupjeti sve što je od njega napravljeno, pivo u limenci, automobili, pa i palice za bejzbol.
Ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić misli da će kupci najvećim dijelom ostati neoštećeni, no da će posljedica eventualnog trgovinskog rata u svakom slučaju biti. – Do poskupljenja doista ne mora doći, sve i da dođe do najavljenog Trumpova dizanja carina. Kada je riječ o automobilima, pitanje je prije svega koliko se njemačkih automobila proizvede u Americi, a koliko ih se uveze iz Europe. Moguće je da će opasti potražnja u Americi, iako se europski automobili ondje ne kupuju zbog cijene, već zbog njihove kvalitete, dizajna, tehničkih osobina – kaže Jurčić.
Dio strateške igre
U ovakvim situacijama proizvođači nastoje zadržati prodaju pa veći dio carine preuzimaju na sebe, na štetu svog profita. Europski proizvođači nastojat će držati istu razinu proizvodnje sve dok se ne restrukturiraju, a kako će se u ovom scenariju vjerojatno naći s viškom automobila, tada će, da bi ih prodali, morati malo smanjiti cijenu. To će biti za pet, jako teško za deset posto, ili će to prikazati kao neku prigodnu akcijsku prodaju – kaže Jurčić. – Taj je trgovinski rat jednostavno dio jedne strateške igre. Slaba je mogućnost da bi se proizvođači povezali u cjenovni kartel jer je to kažnjivo. Slično će biti i s američkim proizvođačima koji plasiraju svoje proizvode u Europi. Nastojat će spustiti cijenu svoje proizvodnje kako bi zadržali cijenu prema kupcu. Uvijek se u takvim slučajevima tek manji dio troška prebacuje na krajnjeg kupca, veći se rješava restrukturiranjem. No, restrukturiranje može značiti otkaze jer se negdje moraju smanjiti troškovi, a to se najčešće radi zamjenom radnika strojevima – kaže profesor ekonomije Ljubo Jurčić.
