Politička kriza u Crnoj Gori i dalje se nastavlja unatoč promjeni vlasti. Ponovo se prosvjeduje na ulicama, blokiraju se ceste, a u javnosti dominira zapaljiva retorika. Nova politička kriza može izazvati nestabilnost zemlje, krizu vlasti, odnosno pad sadašnja vlade i možda još napetije prijevremene izbore. Kuha se u svim opcijama, i prosrpskim i procrnogorskim. Do ponovne napetosti došlo je nakon što je crnogorski premijer Zdravko Krivokapić smijenio ministra pravosuđa, manjinskih i ljudskih prava Vladimira Leposavića koji je u svom nedavnom istupu negirao genocid u Srebrenici rekavši da će to priznati tek ako se to nedvosmisleno utvrdi – time je doveo u pitanje legitimnost Haaškog suda, zbog čega se dodatno užarila ionako napeta atmosfera. Više stotina prosrpskih crnogorskih građana odmah u ponedjeljak, nakon što je premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić obznanio da je pokrenuo postupak opoziva ministra Leposavića, na prosvjedima je uzvikivalo: “Samo su uloge promijenjene, Crna Goro, gorska vilo, genocida nije bilo”, „Zbog Srebrenice s funkcije se Srbin skida, upamtite, nije bilo genocida”, “Kosovo je srce Srbije”, “Izdaja, izdaja, ustaše, ustaše”, “Milo, lopove”...
S druge strane, više stotina građana prosvjedovalo je u četvrtak ispred zgrade Vlade u Podgorici zbog najave izmjena odluke o kriterijima za stjecanje crnogorskog državljanstva i izmjenama zakona o registru prebivališta i boravišta. Naime, nova vlast tvrdi da samo ispravlja nepravde bivše vlasti prema građanima koji nisu mogli dobiti crnogorsko državljanstvo jer su bili politički nepodobni. Također, kako tvrde, žele konačno srediti birački popis, koji je već godinama na meti kritika, i iz njega izbrišu crnogorske državljane koji desetljećima trajno žive u drugim zemljama, dok oni na privremenom radu zadržavaju pravo glasa. Novim zakonom koji je predložila crnogorska Vlada omogućilo bi se brže stjecanje državljanstva jer se htjelo uvesti zakonsko pravilo da državljanstvo mogu dobiti svi koji neprekidno borave na teritoriju Crne Gore 10 i više godina. Vlada je uz to predložila i uvjet da građanin koji traži državljanstvo mora imati zakonit boravak, što u praksi podrazumijeva prebivalište u Crnoj Gori. Istovremeno, crnogorska Vlada htjela je izmijeniti i zakon o registrima prebivališta i boravišta, a izmjene bi podrazumijevale obveznu odjavu prebivališta za svakog crnogorskog državljanina koji se iseljava u drugu državu s namjerom da u njoj ostane živjeti, ali i za one građane za koje bi se provjerom utvrdilo da ne stanuju na prijavljenoj adresi. Takvi prijedlozi izazvali su revolt dobrog dijela Crnogoraca koji smatraju da se time pokušava nasilno promijeniti demografska i biračka struktura stanovništva te da Vlada doslovno želi “posrbiti” desetke tisuća građana.
Zakon o državljanstvu i registrima prebivališta i boravišta, kao i najava smjene ministra pravosuđa, manjinskih i ljudskih prava Vladimira Leposavića, iskra je koja je potpalila vatru koja je tinjala još od kada je u prosincu 2020 godine formirana vlada Crne Gore na čelu sa Zdravkom Krivokapićem, nakon što su u kolovozu 2020. tijesnom pobjedom s vlasti svrgnuli Demokratsku partiju socijalista Mila Đukanovića. Zanimljivo je i da premijera Krivokapića pokušavaju rušiti upravo prosrpske stranke koje su ga nedavno i postavile za premijera dajući mu punu potporu. Danas se Zdravko Krivokapić nalazi između dvije vatre. S jedne strane su vladajuće stranke Demokratskog fronta kojima se zamjerio, a s druge strane je Demokratska partija socijalista Mile Đukanovića koja je 30 godina bila na vlasti i protiv koje su se žestoko borili. Mnogima u Crnoj Gori, prema mišljenju analitičara, smeta što premijer Zdravko Krivokapić pokušava voditi neovisnu i samostalnu crnogorsku politiku, međutim to je na Balkanu izuzetno teško. U intervjuu za Obzor, još u rujnu 2020. godine, prije nego što je postao premijer, Krivokapić je kazao kako “nije novokomponirani vjernik, već je vjernik odmalena”.
– Ja imam odnos koji je potpuno kršćanski i tamo gdje dominiraju kršćanske vrline vi nemate problema ni s kim. U suštini postoji to zlatno pravilo koje nije vezano samo za kršćansku religiju, već za sve religije svijete: ”Ne čini drugome ništa što ne želiš da drugi čine tebi.” U tom odnosu vi ste svojim primjerom pokazivali nešto što je normalno. Kad bih ja sad rekao da ne poznajem mitropolita, to nije točno. Isto tako mogu reći da mitropolit nije utjecao na ovo što se dogodilo Crnoj Gori, on je imao samo stav Crkve prema bešćutnom zakonu. Sve drugo je bilo na nivou da građanin ima pravo birati kako hoće, kako se u našem narodu kaže, “hoćeš li prodati vjeru za večeru” – kazao je tada Krivokapić demantirajući kako mu je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić puno pomogao i financijski i medijski. – Reći ću vam jednu istinu. Nikada nisam imao priliku upoznati predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Sve što sam radio, radio sam potpuno nezavisno, nepristrano i nisam se vodio bilo kakvim elementima koji izlaze izvan okvira Crne Gore. Crna Gora je moja domovina, nemam drugu domovinu osim nje. Koliki utjecaj ima predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u Crnoj Gori pitanje je koje bi trebalo postaviti samom DPS-u i Mili Đukanoviću jer oni bi na njega znali najbolji odgovor i tako bi krivicu za svoj poraz ponovno prebacili negdje izvan regije, i to vjerojatno u Srbiju, Rusiju i tko zna kamo – tvrdio je tada današnji premijer Zdravko Krivokapić koji se zbog nastale situacije u zemlji sastao s predsjednikom Milom Đukanovićem, što je također izazvalo brojne reakcije. Na sastanku Krivokapić je Demokratski front i potpredsjednika Vlade zaduženoga za sigurnosni sektor Dritana Abazovića, inače etničkog Albanca čiji je glas u Skupštini odlučio tko će slagati Vladu, optužio da ga žele srušiti.
– Crna Gora je sada u vrlo specifičnoj političkoj i ekonomskoj krizi, vjerojatno najvećoj od obnove nezavisnosti 2006. godine, a prate je i izražene nacionalne tenzije što nosi i dodatni emotivni naboj i opasnost – kazala je za Večernji list Daliborka Uljarević, politička analitičarka i izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje dodajući kako će “dosta toga u periodu pred nama ovisiti o (ne)odgovornosti dužnosnika vlasti, ali i opozicije, da otvorena pitanja rješavaju kroz dijalog i u javnom interesu, a da ostave po strani osobne i partijske ambicije”. – Crna Gora uspjela se iz 90-ih izvući bez većih međuetničkih sukoba i nadam se da će taj suštinski osjećaj međuetničke i međuvjerske tolerancije, kao i svijest kakve posljedice sukob može ostaviti, prevladati nad trenutačno zapaljivom retorikom. Podijeljenost crnogorskog društva nije po regijama ili naseljima, već se njena dubina mjeri i procjepom u obiteljima, a to ne traje od jučer pa i ta činjenica može ukazati da crnogorsko društvo ima kapaciteta da se izbori s ovom situacijom – kazala je Uljarević priznajući kako je sadašnja Vlada nestabilna od dana formiranja, odnosno svaki prolaz odluka premijera ili prijedloga zakona Vlade u Skupštini praćen je neizvjesnošću i često pratećim partijskim uhljebljenjima kojima se plaća takva podrška, a čemu je uzrok i eksperimentalna organizacija Vlade koja je isključila političare i manjine među članovima te Vlade, izuzev potpredsjednika, čime je sebi uskratila iskrenu široku političku podršku.
– Stoga slučaj ministra Leposavića predstavlja samo jednu u nizu kriza Vlade, vjerojatno najveću dosad, i to na više nivoa. Njegova izjava je, s pravom, inducirala snažnu osudu građanski orijentirane crnogorske, ali i regionalne i šire međunarodne javnosti. Nedopustivo je da ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava u državi koja teži izgraditi funkcionalnu vladavinu prava i biti članica Europske unije bude čovjek koji negira genocid u Srebrenici i ne poštuje pravomoćne odluke međunarodnih sudskih instanci. To urušava i kredibilitet Vlade i sporazum lidera tri pobjedničke koalicije koji je trebao biti temelj dalje europeizacije Crne Gore – tvrdi Daliborka Uljarević uvjerena da Krivokapić nije izbor službenog Beograda što je u više navrata jasno pokazao Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije. – S obzirom na to da je Vučić alfa i omega srbijanske vlasti, takav pristup je preslikan na sve iz te vlasti koji su nerijetko javno kritizirali Krivokapića. Upravo iz “histerije” medija bliskih srbijanskim vlastima, koja nas u valovima zapljuskuje odavno, čita se živa zainteresiranost njihovih dužnosnika, osobito Vučića, da kadrira i u Crnoj Gori. No poznato je i kako su u crnogorskoj prošlosti prolazili oni koji su se prepuštali sličnim podrškama iz susjedne Srbije. Na to su nas podsjetili i rezultati nedavno održanih lokalnih izbora u Nikšiću, jer tamo je Demokratski front, koji važi za ključnog Vučićeva igrača u Crnoj Gori, pao za 10% u odnosu na parlamentarne izbore u kolovozu prošle godine – napominje Daliborka Uljarević ističući kako je normalno, kada je neka vlast nestabilna, da mnogi žele utjecati na nju, ali su različiti oblici tih utjecaja i interesi koji ih pokreću.
– Odavno su notirani kontroverzni utjecaji Moskve, a daleko vidljiviji su oni koji se vežu za službeni Beograd i njih ne bih svrstala u poticajne za demokratizaciju Crne Gore. Vrijedi podsjetiti da je svojevremeno ranija vlast uvela u crnogorski prostor dio Vučićevih najodanijih medija i sada ti mediji, kako je Vučić promijenio političkog partnera u Crnoj Gori, mijenjaju i svoju uređivačku politiku. Na drugoj strani, SAD je, otkako je Crna Gora postala članica NATO saveza, smanjio svoju aktivnost, a upravo je sinergija SAD-a i EU, koji su djelovali kroz sebi svojstvene mehanizme, najviše doprinosila reformama, ma koliko one bile neželjene i od prethodne vlasti – smatra Daliborka Uljarević. Ističe kako “ni jedna lasta ne čini proljeće, pa ni članstvo Dritana Abazovića u Vladi ne mijenja rezervu mnogih prema toj Vladi”. – Ne treba zaboraviti da Abazović dolazi iz najmanje koalicije koja čini parlamentarnu većinu, što i njegov utjecaj ograničava. Inicijalna intencija je bila da Abazović i koalicija koju predvodi naprave određeni kontrabalans onom što je kleronacionalističko lice Vlade i da usmjeri tu Vladu ka građanskim i europskim vrijednostima i ciljevima. Očito je da to ide dosta teško i Abazović će vjerojatno izdržati u Krivokapićevoj Vladi, ali su građanski principi na kojima je dobio podršku birača ozbiljno uzdrmani – zaključuje Daliborka Uljarević. S druge strane, Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatske građanske inicijative, smatra kako je nakon prošlih izbora postao upitan put Crne Gore u Europsku uniju.
– Kako prolazi vrijeme, tako se sadašnja vlast u sve većoj mjeri kompromitira. Zapravo, mnoga pitanja, koja su za europske standarde kompromitacija, za njih su afirmacija. Teško je pobrojati sve primjere koji potvrđuju ovo što navodim. Građani Crne Gore pokazali su i onih teških, devedesetih, godina kada je u okruženju buktio ratni požar, da su sposobni sačuvati mir. Koliko god sadašnji trenutak bio izazovan, uvjeren sam da ćemo znati obraniti vrijednosti koje su od interesa svih nas, a među njima su mir i tolerancija. Istina, kušnje su velike, ali na nama je, zagledanima u europsku perspektivu, da ne pokleknemo pred nacionalističkim i šovinističkim izljevima mržnje koji prijete strovaliti nas u ambis sukoba i netrpeljivosti – kazao je za Večernji list Adrijan Vuksanović tvrdeći kako je “kriza oko ministra Leposavića ozbiljna te da je izazvana vanjskim pritiskom, a ne jasnom sviješću premijera da je Leposavićevo relativiziranje genocida u Srebrenici civilizacijsko pitanje, koje ima prvo svoj ljudski aspekt, a tek onda politički”. – Neposredno nakon istupa ministra oko srebreničke tragedije cijela Vlada je stala u njegovu obranu i kazala da on nije negirao genocid. Sam Leposavić u naknadnoj “pameti” rekao je da je svakom obrazovanijem pravniku jasno da on ne može priznati ono u čemu nije sudjelovao. Ne moram naglašavati koliko je sporna ovakva teza. Uostalom, premijer je birao svoje ministre i sigurno je još od prije znao za njihove stavove, pa tako i mišljenje Leposavića o genocidu u Srebrenici. Ova Vlada nije sada u krizi, ona je u krizi od samog početka svojeg mandata – tvrdi Adrijan Vuksanović ističući kako “Hrvati žive sadašnji trenutak Crne Gore, koji u mnogome podsjeća na sve ono što smo prošli devedesetih godina”.
– Kako tumačiti činjenicu da je nekome palo na pamet predložiti da se ulica u Beranama imenuje po ratnom zločincu Ratku Mladiću!? To je atak ne samo na nacionalne manjine i građansku Crnu Goru već i na zdrav razum. Svaka vlast podložna je kritici, ali ova i više od toga. Prethodna vladajuća struktura imala je konstituente iz manjinskih zajednica, poštovala je i uvažavala presude iz Haaga, nije ni u primislima dovodila u pitanje zlo koje se desilo u Srebrenici, dok imamo sadašnji politički ambijent u kojem se predlaže ulica s imenom Ratka Mladića, relativizira se genocid u Srebrenici, u Vladi Crne Gore ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i sporta kaže za sebe da je žena četnik, i puno toga još. Kako se mogu osjećati ne samo Hrvati već i svi ostali dobronamjerni građani u takvom društvu? Odgovor je jasan. Hrvati dijele sudbinu sa svima ostalima u Crnoj Gori i aktivni su sudionici emancipatorskih procesa u njoj. Autentični politički predstavnik Hrvata, Hrvatska građanska inicijativa, ove godine slavi 19 godina od svojeg osnutka. Pored činjenice da smo poslije duljeg vremena izvanparlamentarna stranka, zadovoljstvo je što smo zadržali zahtjevnu dinamiku aktivnosti i uvelike nadišli vlastitu brojnost. Ne može više nitko Hrvatima nametati kompleks manje vrijednosti i optuživati ih i za ono zašto nisu odgovorni, a da se ne suoče s jasnom i snažnom reakcijom njihovih političkih predstavnika, odnosno stranke koja čuva njihov identitet i brani njihova prava, a to je nedvojbeno Hrvatska građanska inicijativa – zaključio je Adrijan Vuksanović.
Kenana Strujić, zastupnica Bošnjačke stranke u crnogorskom parlamentu, vjeruje da je izjava ministra Leposavića dobro uzdrmala prije svega odnose unutar same vladajuće većine, a onda i kumovala tenzijama u državi i u društvu. – Vlada Crne Gore u ozbiljnoj je krizi, premijer polako gubi autoritet. Demokratski front, najjači konstituent vladajuće većine, u ozbiljnom je sukobu s premijerom Krivokapićem. Zbog svega ovoga ispaštaju građani Crne Gore. Evo, smo već na pola četvrtog mjeseca u godini, a nemamo budžet. Stalo se s kapitalnim projektima, a zbog koronavirusa upitno je kakva će nam biti turistička sezona – kazala je za Večernji list Kenana Strujić, zastupnica Bošnjaka kojima su prosrpski nacionalisti nakon pobjede na parlamentarnim izborima u Pljevljima porazbijali prozore na prostorijama Islamske zajednice te je ostavljena poruka: “Poletjet će crna ptica Pljevlja, bit će Srebrenica.” – Kriza vlasti je toliko duboka da je pitanje do kada može trajati. Aktualnu Vladu na okupu drži samo strah od povratka DPS-a na vlast. Međutim, riječ je o heterogenoj većini, gdje imamo desničarske srpske stranke s jedne strane i partiju prograđanske orijentacije s druge strane. Mnogo je izazova kako pred Vladom tako i pred crnogorskim društvom. Mislim da u idućih 12 mjeseci možemo očekivati izvanredne parlamentarne izbore – uvjerena je Kenana Strujić ističući kako, nažalost, kada god se dogode slične situacije, Bošnjaci su meta. – Tako je bilo devedesetih, a ni danas se nije mnogo promijenilo. Ipak, Bošnjaci, iako im se prijeti, iako ih zastrašuju, oni neće otići nikamo iz Crne Gore. Bošnjaci su zajedno sa ostalima gradili ovu državu, oni su svoji na svome u Crnoj Gori. Mi želimo partnerske odnose sa svim narodima – napominje Kenana Strujić tvrdeći kako podatak da je od 220 imenovanih rukovodilaca u novoj Vladi svega sedam iz redova manje brojnih naroda, i to na najnižim pozicijama, sve govori. – Bošnjaci su u prethodnoj vladi imali pet ministara i potpredsjednika Vlade. Mi smo uvijek bili zastupnici ideje da je Crna Gora moguća samo ako su svi njeni građani ravnopravni i imaju jednake šanse. Bošnjačka stranka je u proteklom periodu kroz suradnju s DPS-om, ali i sa SDP-om, SD-om, LP-om i drugim manjinskim partijama gradila put Crne Gore ka EU, NATO-u, integraciji Bošnjaka u državne institucije, jednake šanse za sve. Naša ruka je uvijek spremna za suradnju sa svima onima koji uvažavaju nas kao narod. Naša suradnja s DPS-om i Đukanovićem je bila više nego uspješna, on se pokazao kao prijatelj manjinskih naroda u Crnoj Gori – zaključuje Kenana Strujić.
