Ambiciozno zamišljen UN-ov summit o klimatskim promjenama, na kojem su trebala biti dogovorena pravila za provedbu Pariškog klimatskog dogovora, unatoč 40-satnom produljenju pregovora, okončan je skromnom i neambicioznom deklaracijom, kojom se članice dogovora poziva da do 2020. prihvate dodatna smanjenja emisija stakleničkih plinova. Ključan dogovor o globalnom trgovanju emisijama stakleničkih plinova, međutim, nije postignut.
Taj je problem odgođen za konferenciju koja će se sljedeće godine održati u Glasgowu u Škotskoj, a na njoj bi se trebala utvrditi pravila za trgovanje ugljikom jer će zemlje s manjim emisijama stakleničkih plinova moći prodavati pravo ispusta stakleničkih plinova državama s većim emisijama, po sličnom modelu kakav već postoji u EU. Međutim, o tome u Madridu 196 predstavnika članica Pariškog dogovora nisu uspjeli postići dogovor, što je izazvalo razočarenje nevladinih i ekoloških organizacija, koje optužuju svjetske čelnike za neodgovornost.
Da bi se ispunili ciljevi Pariškog klimatskog dogovora, emisije stakleničkih plinova trebalo bi svake godine smanjivati po stopi od 7,6 posto, ali to je u ovom trenutku daleko od ostvarenja. Zbog suprotstavljenih interesa zemlje se ne mogu dogovoriti tko će koliko pridonijeti ostvarenju tih ciljeva. Čini se da je neuspjehu pridonio i Čile, koji predsjedava UN-ovim summitom. Prijedlog zaključaka što ih je predložila čileanska ministrica okoliša Carolina Schmidt ekološke su organizacije, zbog neambicioznosti, nazvale "izdajom" Pariškog dogovora, dok se Čile brani da je samo pokušavao uskladiti sve zahtjeve i stavove koje je, međutim, bilo nemoguće pomiriti.
