Mađarska danas glasuje, kako više medija piše, na najvažnijim izborima jedne cijele generacije. Je li to tek želja ili je doista tako, pokazat će, jasno, rezultati koji će odrediti hoće li Viktor Orbán nastaviti svoju 12-godišnju vladavinu nama susjednom zemljom. Može se tek ponoviti da tu vladavinu ne odlikuje razvoj demokracije, već suprotno, pa je tako i ovaj put mađarski premijer utjecao na promjene izbornog zakona kako bi si omogućio da lakše ostane na vlasti sa svojim Fideszom. Procjena je većine medija kako će se raditi o vrlo tijesnim izborima u kojima Orbána s vlasti namjerava skinuti koalicija šest stranaka sa svojim kandidatom Péterom Márki-Zayem.
Konzervativac protiv populista
On je, čini se, pametno odabran jer je konzervativac pa bi se zbog svojih stavova mogao svidjeti i određenom broju umjerenijih Orbánovih glasača te tako ove izbore doista učiniti najneizvjesnijima otkada je Orbán došao na vlast 2010. godine. Ne treba, također, posebno spominjati ni da sadašnjem mađarskom premijeru zdušno u ostanku na vlasti pomažu i mediji od kojih je rijetko koji neovisan ili kritički prema njemu nastrojen. S druge strane, 49-godišnji Márki-Zay ističe kako mađarski birači u nedjelju ne odlučuju samo o Orbánovoj korupcijom premreženom krajnje desno nastrojenom sustavu već i o prestanku zanemarivanja demokratskih načela i smanjivanja medijskih sloboda. Slično kao i u susjednoj Srbiji. Međutim, izborna je kampanja bila zasjenjena ratom u Ukrajini što je donijelo dodatnu neizvjesnost u tome kome takva situacija više odgovara. Moralo bi to biti za opoziciju jer je Orbán došao u neugodnu situaciju zbog odnosa s Rusijom i njezinim predsjednikom koji traju već više od desetljeća. – Sada se borimo za demokraciju, za pristojnost – rekao je novinarima Márki-Zay. Međutim, Viktor Orbán je, ubacujući svoj listić u biračku kutiju, izjavio nešto prilično interesantno. – Očekujem veliku pobjedu. Danas se bira između mira ili rata, pri čemu naši protivnici nastoje ugurati zemlju u ukrajinski rat – rekao je možda aludirajući i na recentne naslove da Mađarska bira između Orbána i Putina s jedne strane i Zapada i Europe s druge. Bilo mu je još jednom postavljeno i pitanje o odnosima s Vladimirom Putinom koji su, kako se zna, vrlo prisni.
Ne glasa se za Putina
– Vladimir Putin ne natječe se na ovim izborima pa se danas, srećom, ne moram baviti ovim pitanjem. Stojim na temeljima obrane mađarskih nacionalnih interesa, promađarski sam orijentiran – rekao je Orbán.
Pod time 58-godišnji mađarski premijer misli na odbijanje uvođenja sankcija Rusiji, odnosno nije se s njima složio smatrajući dovoljnim da na njih ne stavi veto. A dozvolio je i dodatno raspoređivanje snaga NATO-a u svojoj zemlji, no tu je, realno, i mogao učiniti malo jer je potpora Mađara članstvu u NATO-u čak 80 posto. Sasvim je moguće da će na ovim izborima odlučiti neodlučni jer prema anketama agencije Zavecz, koju prenosi većina medija, Fidesz bi imao 39, a opozicija 36 posto, dok je čak petina glasača neodlučna. Mogla bi ih motivirati inflacija od 8,3 posto, gotovo najviša u 15 godina. Osim za novu (ili staru) vladu, Mađari glasaju i na referendumu o tzv. anti-gay zakonu koji borci za LGBTQ prava ocjenjuju kao podgrijavanje predrasuda.
